Austrijske banke tužile Grad Split zbog Spaladium arene. Sud ih glatko pokopao

Trgovački sud u Splitu u ponedjeljak je objavio da je odbacio tužbu austrijskih banaka koje su financirale izgradnju kompleksa Spaladium arene da se raskine ugovor o javno privatnom partnerstvu za izgradnju tog kompleksa.

Prošlog mjeseca gradonačelnik Ivica Puljak je izvijestio da je Vrhovni sud poništio arbitražni pravorijek HGK po kojem je Grad trebao namiriti više od 100 milijuna eura bankama kreditorima – UniCredit Bank Austrija i Erste Group banke AG koje su financirale izgradnju kompleksa Spaladium arena.

Pokušale se namiriti iz proračuna

Banke su kreditirale privatne tvrtke IGH, Konstruktor i Dalekovod, a nakon što su tvrtke završile u stečaju banke su svoja potraživanja pokušavale namiriti iz gradskog proračuna.

U posljednjem postupku pak, čija je presuda danas objavljena, dvije banke su tužile Grad Split i tvrtku Sportski grad TPN u stečaju koja upravlja Spaladiumom tražeći da se raskinu ugovori o javno privatnom partnerstvu za izgradnje četiriju objekata centra u Lori, koji je sklopljen 2007. godine.

Gradu moraju isplatiti gotovo 10.000 eura

Isto tako odbijen je i zahtjev banaka da se Ugovor o kreditu od 25. travnja 2008., a koji su banke sklopile s tvrtkom “Sportski grad TPN” prenese na Grad Split. Presudom je naloženo bankama da u roku od 15 dana naknade prvooptuženiku Gradu Splitu 9954,21 eura.

Trgovački sud je istodobno u drugom postupku odbacio privatnu tužbu profesora Deana Kružića koji je zahtijevao proglašenje ništetnim dvaju dodataka ugovoru o JPP-u koje je bez znanja Gradskog vijeća potpisao tadašnji splitski gradonačelnik Ivan Kuret (HDZ). Sud je odbio Kružićev zahtjev kao neosnovan.

Nije trebala suglasnost vijeća

Presudom je sud zaključio da u doba sklapanja ugovora nije postojao propis koji bi nalagao da se s aneksima upozna predstavničko tijelo, tj. Gradsko vijeće. Priznat je status umješača austrijskih bankama. Kako se navodi u presudi, nisu osnovani navodi tužitelja o tome da bi dodaci bili ništetni zbog povreda Zakona o javnoj nabavi, a ne krše niti Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja.

Zakonom nije bila propisana obveza gradonačelnika Kureta kao predsjednika Gradskog poglavarstva da za potpisivanje akata koje mu je pripremilo poglavarstvo zatraži suglasnost Gradskog vijeća, pa su neosnovani navodi tužitelja o tome da su predmetni dodaci ništetni zbog toga što su u suprotnosti s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj regionalnoj samoupravi, stoji uz ostalo u obrazloženju presude.