Banke se pripremaju za eksploziju kamata, klijentima masovno šalju izmjene uvjeta otplate stambenih kredita

Počele su slati osobne obavijesti klijentima

31.01.2022.,Zagreb, novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite pocinje u ozujku. Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, sto je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za gradjane, biti ce objavljen sredinom veljace. U prvoj polovici ozujka trebao bi biti raspisan javni poziv za gradjane. Mjeru mogu iskoristiti svi gradjani Hrvatske koji su mladji od 45 godina te koji u svom vlasnistvu nemaju stan ili kucu. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuce, odnosno gradnju kuce do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najviseg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraci od 15 godina.  Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: Robert Anic/PIXSELL/Ilustracija

Trend kretanja kamatnih stopa u idućim godinama bit će uzlazan pa je Erste banka, s ciljem osiguravanja od rasta referentne kamatne stope u budućnosti, nedavno započela slati osobne obavijesti klijentima, korisnicima stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, nudeći im promjenu kamatne stope iz sadašnje promjenjive u fiksnu.

Izvijestili su to iz Erste banke, odgovarajući na upit Novog lista što će biti s kamatama i priprema li se i kod nas drastičan rast.

Kao posljedica odluka Europske središnje banke, euribor raste, a on je u bazi dijela kamata s promjenjivim stopama pa klijenti koji otplaćuju te kredite rast kamata već osjećaju. Zasad su kod nas naviše krenule kamate na kredite poduzećima, dok su građanima blago uzlazne, što je naša središnja banka nedavno benigno protumačila time da je istekao APN, pa se, navodno, samo zbog toga povećao prosjek.

Žele spriječiti otežanu naplatu

I Privredna banka Zagreb je ljetos svojim klijentima s promjenjivim stopama poslala dopis s ponudom za prijelaz na fiksnu, a moguće je da to čine i druge banke. U svakom slučaju, taj potez jasno govori što ovdašnje banke očekuju i na što se pripremaju, a to je da je izvjesno kako će se snažan rast kamatnih stopa preliti i na hrvatsko tržište.

Ovakvim se ponudama de facto pokušavaju prevenirati mogući problemi u kreditnom portfelju jer, poveća li se kamata na prosječni stambeni kredit za samo 1 postotni bod, rata kredita, izračunao je svojedobno HNB, diže se za 1800 kuna godišnje. Rast kamate od 2 postotna boda povećava godišnje opterećenje po ratama kredita za čak 3600 kuna.

Toliki rast rate mnoge bi opteretio do razine da ne bi mogli vraćati kredite što bi osim za građane, odnosno klijente, bilo loše i za samu banku. Stoga ovdje nije riječ o tome da banke čine dobro djelo, već žele unaprijed spriječiti moguću otežanu naplatu i kvarenje kreditnog portfelja.

Što konkretno nude klijentima

Tako je, u konkretnom slučaju klijentima Erste banke, koji otplaćuju kredite uz varijabilne kamate, ponuđena “promjena kamatne stope po trenutno važećim kamatama, odnosno fiksna kamatna stopa od 2,8 posto za rokove otplate kredita do 10 godina te kombinirana kamatna stopa uz promjenu referentne kamatne stope”.

Za preostale rokove otplate preko 10 godina, i to po sljedećim uvjetima: “fiksna kamatna stopa koja bi se primjenjivala tijekom narednih 10 godina otplate kredita i koja iznosi od 2,8 posto godišnje te potom promjenjiva kamatna stopa koja bi se primjenjivala nakon 10 godina, pa sve do kraja otplate kredita, a koja predstavlja zbroj šestomjesečne nacionalne referentne stope za euro i fiksnog ugovorenog broja postotnih bodova, a koji trenutačno iznosi od 2,8 posto godišnje”.