Baš sutra je obljetnica potopa Gunje. Spektakularni DORH je odbacio 2467 prijava i zaključio da za raspad nasipa nije kriv nitko
Hrvatska se ovih dana suočava s velikim poplavama, gotovo na samu obljetnicu tragedije u Gunji
Posljednjih nekoliko dana vode se intenzivne borbe s poplavama koje su pogodile Zadarsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju. Najviše su pogođeni Obrovac i Gračac, dok je trenutno najkritičnije u Hrvatskoj Kostajnici.
Zbog obilnih oborina vodostaj rijeke Zrmanje u Obrovcu jučer ujutro dosegnuo je najviši vodostaj ikad zabilježen u tom gradu, a iznosio je 302 centimetra. U Hrvatskoj Kostajnici vodostaj Une ne prestaje rasti, pa je tako u 15 sati izmjereno 450 centimetara, a u gradu je proglašeno izvanredno stanje.
Ponavljanje scenarija Gunje
Mnogi u javnosti strahuju da se u Hrvatskoj Kostajnici ne ponovi scenarij Gunje od 17. svibnja 2014., kada je došlo do puknuća nasipa u Rajevu Selu i kod Račinovaca te se Sava izlila u spomenuta dva mjesta, u Gunju, a djelomice su bila poplavljena i mjesta Đurići, Strošinci, Soljani i Posavski Podgajci.
“U Gunji nije utvrđena nečija materijalna ni kaznena odgovornost za taj raspad nasipa. U Slavonskom Brodu sam tada s gradonačelnikom Mirkom Dusparom obilazio nasipe u centru grada, pa prema Jelas polju u nadi i molitvi da i tamo neće puknuti. Da je to puknulo i da je puknuo Slavonski Šamac, bila bi katastrofa”, kazao je danas predsjednik Republike Zoran Milanović komentirajući nove poplave.
Gunja je tada postala simbol jedne od najvećih prirodnih katastrofa koja je pogodila Hrvatsku. U poplavi su život izgubile dvije osobe, šteta je zabilježena na više od 7500 objekata, stanovništvo je evakuirano s poplavljenog područja, a šteta od poplave je procijenjena na gotovo 1,7 milijardi kuna.
Krivac nikad nije utvrđen
Kako je tada pokazala istraga, krivca imenom i prezimenom za puknuće nasipa nema. Stručno povjerenstvo formirano nakon katastrofe s ciljem da se utvrdi razlog puknuća nasipa u Rajevu Selu, zaključilo je da je do puknuća došlo “zbog hidrološkog sloma podnožja samoga nasipa”.
Tadašnji Milanovićev ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je da je nasip kod Rajevog Sela izgrađen sukladno propisima. “Govorimo da je nasip napravljen na osnovu projektno-tehničke dokumentacije i povjerenstvo je reklo da je napravljen sukladno struci. Je li trebalo napraviti dodatne analize vezane uz kvalitetu i homogenost tla na kojem se radi nasip – vjerojatno da”, kazao je tada.
DORH zaprimio 2467 prijava
Od lipnja 2014. do siječnja 2018. DORH je zaprimio ukupno 2467 kaznenih prijava od pravnih ili fizičkih osoba zbog poplave u Gunji, odnosno zbog zlouporabe ovlasti i položaja te općeopasne radnje.
Kaznene prijave su bile odbačene u prosincu 2018. godine, tužiteljstvo je zaključilo da država nije kriva za pucanje nasipa, a to se odrazilo i na tužbe koje su mnogi mještani podnijeli tražeći da im država plati za štetu uzrokovanu poplavom.
Istraga zbog obnove
Nakon poplave, tadašnja SDP-ova vlast u koaliciji s IDS-om, HSU-om i HNS-om je uložila više od 600 milijuna kuna u obnovu svih mjesta pogođenih poplavom, a do kraja 2016. u Gunji su niknule nove kuće. Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš godinu dana kasnije našla se na udaru zbog obnove.
DORH je pokrenuo istragu zbog obnove kuća u Gunji nakon prijava da je Ministarstvo graditeljstvo preplatilo radove. Za preplaćivanje radova Mrak-Taritaš je optužio i bivši načelnik Općine Gunja Hrvoje Lucić.
Mrak-Taritaš je odbacila sve optužbe koje su joj se stavljale na teret te za N1 kazala da cijene obnove nisu bile male, ali da je bilo tako zbog situacije koja se dogodila nakon poplava. “U mojoj nadležnosti je bilo dogovoriti posao i da se posao odradi i plati ono što se odradilo. Kad je bilo saznanja da su situacije krive nismo plaćali sve i puno smo toga preko povjerenstva spriječili što se tiče malverzacija”, kazala je Mrak-Taritaš.
Obećali montažnu branu
No, i 2014. godine velike probleme je s poplavama imala i ranije spomenuta Hrvatska Kostajnica, kada je zbog vode bilo uništeno 150 domova. Dvije godine kasnije aktualni šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković pompozno je najavljivao gradnju montažne brane u Hrvatskoj Kostajnici.
“Dogovorili smo se da ćemo poštivati uvjete konzervatorskog odjela iz Siska da omogućimo i dalje lijepu vizuru prema Uni. Napravit ćemo nešto niži nasip koji će biti moguće nadograditi montažnim elementima, po potrebi spriječiti razlijevanje rijeke Une, a isto tako kasnije to ukloniti kako bi vizura ostala lijepa”, kazao je tada Đuroković te dodao da će gradnja početi 2018. No, ništa od toga se na kraju nije dogodilo.
‘Nije se smio nagrditi pogled’
Danas je Đuroković ponovno kazao, kao i 2016. da će Hrvatska Kostajnica dobiti prvi moderni montažni sustav obrane od poplave u Hrvatskoj te objasnio kako je projekt bio deset godina u zastoju, ali da je tek prije pet godina uz pomoć Vlade odblokiran.
Konačno se, objasnio je, našlo rješenje s konzervatorima, jer se nikako nije smio “nagrditi pogled prema Uni”. Đuroković je kazao i da se zbog stalnih kiša, ali i zauzetosti građevinske operative, usporeni radovi na izgradnji trajne obrane od poplave u Kostajnici, koji su u tijeku već neko vrijeme. Dodao je da će sustav biti dovršen do kraja godine, a financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.