Bivša Vlada se hvali rastom BDP-a, poslodavci svima šalju upozorenje, a ovo je 9 važnih stvari o tome

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,9 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu i manji nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.

1. Slabije od očekivanog

To je slabiji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,8 do 2,6 posto. No, to je već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste. Ipak, sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.

2. Milanović: Ovo su rezultati našeg rada

Bivši premijer i šef SDP-a Zoran Milanović na svom Facebooku pohvalio je rad svoje Vlade, a rast BDP-a je upravo ono što govori o rezultatima rada. Još jednom je ponovio da su spremni za preuzimanje odgovornosti za zemlju.

“Brojke i činjenice govore o našem radu u protekle četiri godine, što dokazuje i rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2015. Nismo, ni plakali ni kukali, a posebno nismo odustajali i ovoj Vladi smo ostavili bolju Hrvatsku. Ovo su rezultati našeg rada u četiri godine koje nismo potratili i spremni smo u svakom trenutku preuzeti odgovornost za zemlju, jer ovo što danas imamo u Hrvatskoj je loše i to je vidljivo iz dana u dan”, objavio je Milanović na svom Facebooku.

3. Maras: Orešković nastavlja našu politiku

I bivši ministar Gordan Maras također je komentirao rast BDP-a na Facebooku. Maras je napisao da ova Vlada ne nudi ništa novo osim nestabilne vlasti.

“Gledam smjernice za izradu proračuna. Neće to biti nikakav proračun zaokreta nego gospodin Orešković nastavlja našu politiku smanjenja deficita na račun rasta BDP-a koji je ostvarila vlada Zorana Milanovića. Ništa novo ne nude osim nestabilne vlasti, skandala i koalicijskih sukoba. Kako kaže premijer “sednite dole”, zbrojite se ljudi i počnite raditi”, napisao je Maras.

4. Upozorenje poslodavaca zbog BDP-a

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ustvrdio je da se ‘nefokusiranost’ politike i vodstva države na gospodarstvo ogleda i u manjem od očekivanja rastu BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju, a ako se tako nastavi, upozorio je, moglo bi prouzročiti podbačaj rasta i u prvom kvartalu ove godine.

“Ovakav podbačaj u odnosu na očekivanja u četvrtom kvartalu vjerojatno je rezultat i političke neaktivnosti. Politika se bavila sama sobom radi predizbora i izborne kampanje te postizborne kampanje. I to ‘nefokusiranje’ politike i vodstva države na gospodarstvo visi se i u manjem rastu nego što je bio očekivan i planiran”, kazao je Majetić u petak za Hinu.

Napomenuo je da su svi svjesni da se ta neaktivnost i dalje zbiva i nakon dolaska nove Vlade. Stoga iz HUP-a upozoravaju i novu Vladu da krene što prije s konkretnim aktivnostima, reformama i promjenama, jer bi nastavak takve ‘nefokusiranosti’ politike na gospodarstvo mogao prouzročiti i podbačaj rasta i u prvom kvartalu ove godine. “Ako se politika ne počne napokon baviti gospodarstvom i ne počne donositi konkretne mjere, zakone, akte, sigurno možemo očekivati manji rast nego što bi realno mogao i trebao biti”, poručio je Majetić.

5. Jača domaća potrošnja i investicije

Doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je pozitivan. Potrošnja kućanstava porasla je u četvrtom tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju kada je iznosio 1,4 posto.

“Sukladno kretanjima u maloprodaji na kraju 2015., potrošnja kućanstava bila je glavni generator rasta BDP-a, kao i ubrzane kapitalne investicije. Međutim, bez obzira na dvoznamenkasti rast izvoza roba i usluga, uvoz bilježi snažniji rast. To je bilo za očekivati, jer čim započne oporavak kapitalnih investicija i osobne potrošnje, pojača se pritisak na rast uvoza. Samim time, imamo negativni doprinos neto izvoza BDP-u”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

6. Porasla i potrošnja države, izvoz i uvoz

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 11,6 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 13,6 posto, pa je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan, za 1,1 postotni bod. Ostale sastavnice BDP-a zabilježile su rast. Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na 2,2 posto iz prethodnog tromjesečja. Porasla je i potrošnja države, za 0,8 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 0,6 posto u prethodnom kvartalu.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju oslabio u odnosu na prethodni kvartal 0,5 posto, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine skočio 2,0 posto.

7. U cijeloj 2015. BDP porastao 1,6 posto

U cijeloj 2015. BDP je realno porastao 1,6 posto u odnosu na 2014., što je prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije. To je i znatno brži rast nego što se očekivalo. Na početku 2015. procjenjivalo se da će BDP porasti između 0,2 i 0,5 posto.

8. U 2016. očekuje se sporiji rast

Ekonomist Šantić u ovoj godini očekuje nešto sporiji rast jer je, kaže, potencijal za rast domaće potrošnje manji nego lani, kada je bio potaknut izmjenama u sustavu oporezivanja dohotka, što je rezultiralo jednokratnim rastom neto plaća.

“Što se tiče mogućnosti za rast izvoza, pak, na početku ove godine bilježimo nepovoljnije međunarodno okruženje u odnosu na lani, dok bi se kapitalne investicije u jednom dijelu godine mogle naći pod pritiskom, djelomice zbog toga što postupak formiranja Vlade i uspostave mehanizama traje određeno vrijeme, što će zasigurno rezultirati određenim zastojem u provedbi investicija”, ističe Šantić.

9. Vlada predstavila smjernice za novi proračun

Vlada je jučer predstavila svoje smjernice za novi proračun. Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama. Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su ove projekcije vrlo blizu onima koje je imala Europska komisija, koja je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto. “Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija”, ustvrdio je.