Vlada je danas predstavila svoje smjernice za novi proračun, a ovo je 9 stvari koje o tome trebate znati

Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima danas na sjednici Vlade.

Donosimo vam nekoliko najvažnijih stvari koje su istaknute na današnjem predstavljanju smjernica za državni proračun.

1. Koliko bi doista trebao iznositi deficit?

Dodaju li se predviđenom iznosu deficita od 7,5 milijardi kuna i izvanproračunski fondovi te konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.

2. Na čemu se temelje smjernice proračuna?

Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto. “Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje”, rekao je Marić, dodavši da se doprinos rastu očekuje i od neto izvoza, odnosno bržeg rasta izvoza od uvoza.

3. Jesu li projekcije rasta realne?

Marić je kazao kako su ove projekcije vrlo blizu onima koje je imala Europska komisija, koja je nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto. “Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija”, ustvrdio je.

4. Hoće li doći do inflacije i što je s nezaposlenošću?

U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.

5. Koliko bi trebali iznositi prihodi proračuna?

Temeljem ovih makroekonomskih projekcija za 2016., ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015. Povećanje prihoda u najvećem se dijelu odnosi na povećanje poreznih prihoda, za 1,4 posto, i to najviše od PDV-a, za 2,1 posto, na otprilike 44 milijarde kuna, a vezano uz očekivano povećanje potrošnje, kazao je Marić.

Marić: U ovom proračunu osigurali smo puna sredstva za mirovine i plaće koje nećemo smanjivati

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) February 25, 2016

6. Gdje se očekuje najznačajnije povećanje?

Očekuje se i rast prihoda od trošarina, poreza na dohodak i dobit od 6 posto, ali i pad prihoda od doprinosa, no Marić je pojasnio kako se radi o učinku prošlogodišnjeg prijenosa prihoda od doprinosa za osiguranike s beneficiranim radnim stažom iz drugog mirovinskog stupa. Najznačajnije se povećanje, za čak 78,5 posto, očekuje od sredstava iz EU fondova, dok se kod ostalih prihoda planira smanjenje za 1,8 posto, uglavnom zbog manjih prihoda od koncesija, rekao je Marić.

7. Koliko će iznositi rashodi?

Rashodi se u ovogodišnjem proračunu planiraju u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, ali, kazao je Marić, “bitno je reći da su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni na razinu prošlogodišnjeg izvršenja i s tim smo se protekla četiri tjedna zapravo bavili”.

8. Koja je njihova struktura?

“Za 2016., bez da smo i krenuli u izradu smjernica, morali smo planirati 2,5 milijardi kuna rashoda više”, rekao je Marić, pojašnjavajući kako se radi o rashodima za nacionalni doprinos proračunu EU, koji raste za 500 milijuna kuna, kamate koje rastu za 230 milijuna kuna, nacionalnu komponentu za sufinanciranju EU projekata, koja raste za 450 milijuna kuna, za indeksaciju mirovina i prirodni priljev novih umirovljenika (400 milijuna kuna), poticaj za novorođenčad (100 milijuna kuna), izbjeglički mehanizam za Tursku (22 milijuna kuna), Schengen (90 milijuna kuna) i dr.

9. Što je ovom izjavom mislio premijer?

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je kako ove smjernice predstavljaju početak, ali da je još puno posla pred ovom Vladom. “Ovo je proces u kojem je bitno da imamo promjene. Najlakše je da ostane status quo, a treba uvesti da promjena postane status quo. Uvijek kada se uvode promjene vlada strah, a na nama je da kroz dijalog rastumačimo zašto su potrebne neke reforme i gdje to vodi”, istaknuo je Orešković.