Slučaj sa ZTC-om bio znak za uzbunu

Tako se, usred zahuktavanja priče o “centrima moći s istoka” koji navodno usmjeravaju domaću oporbu, dogodilo da se doznalo kako je nedavno usred Zrakoplovno tehničkog centra u Velikoj Gorici održan sastanak s trgovcima vojne opreme – iz Rusije. Kako je za rad i odabir vodstva ZTC-a odgovorna Vlada i kako je Europska unija uvela nekoliko krugova oštrih sankcija Rusiji, bilo je jasno da se radi o megaskandalu, za vladajuće čak i puno većem od zakašnjelog remonta protupožarnih zrakoplova ovog ljeta, pa su u hipu odlučili smijeniti šefa ZTC-a Zdravka Klanca.

“Slučaj sa ZTC-om bio nam je lampica koja nam je pokazala da se uopće ne zna kako se sankcije provode u Hrvatskoj”, kaže nam tajnik Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka u Saboru i jedan od istaknutijih ljudi platforme Možemo!, Gordan Bosanac. Naime, sankcije obuhvaćaju 1236 pojedinaca i 115 pravnih subjekata i izuzetno su široke i kompleksne, a o njihovoj se provedbi u Hrvatskoj jako malo zna.

Nacionalni odbor za praćenje provedbe sankcija

Kao što se slabo zna i da postoji Stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe sankcija, tijelo koje je osnovala Vlada RH. O radu tog tijela zna se još i manje.

“S obzirom na to da su sankcije užasno kompleksne, htjeli bismo da se na razini Sabora kontrolira njihovo provođenje”, kaže nam Bosanac, koji je s kolegama iz Zeleno-lijevog bloka pripremio prijedlog osnivanja Nacionalnog odbora za praćenje provedbe sankcija. To tijelo imalo bi ukupno 11 članova, od kojih bi šestero bilo iz redova vladajućih, a petero iz oporbe. Među oporbenim članovima bi se birao predsjednik Nacionalnog odbora, a dolasci na svjedočenja pred tim tijelom bili bi obavezni.

Tko bi ovo uopće odbio?

Bosanac misli da je ideja o saborskom praćenju provođenja sankcija prihvatljiva svima. Štoviše, žele je ponuditi i parlamentima drugih europskih zemalja koji se u okviru Krimske platforme upravo sutra okupljaju u Zagrebu. “Zanimljivo bi bilo vidjeti tko bi u hrvatskoj politici i s kojim argumentima takvu ideju uopće mogao odbiti”, kaže Bosanac.

U oporbenim političkim kuloarima, međutim, ne očekuju da bi HDZ doista mogao prihvatiti tu inicijativu. “Pitanje je provode li se uopće te sankcije, kako i prema kome”, kažu u tim krugovima, te ih živo zanima način na koji će HDZ odbiti inicijativu za osnivanjem Nacionalnog odbora za praćenje provedbe sankcija.

Benčić nabraja: PPD, Mol, Fortenova, Vujnovac…

Predsjednica Kluba zastupnika Zelenog-lijevog bloka Sandra Benčić, pak, smatra kako je predloženi Nacionalni odbor izuzetno bitan u kontekstu činjenice da je Hrvatska premrežena ruskim kapitalom, što je posebno naglašeno šest godina vlasti Andreja Plenkovića. “Kada Plenković govori da je spreman blokirati ruske utjecaje u Hrvatskoj i dosljedno provoditi sankcije, prvo se mora obračunati s interesnim skupinama u i oko svoje stranke. Njegova politička snaga testirat će se upravo na tome je li spreman i sposoban slomiti veze i odnose koje je i sam stvarao”, kaže za Telegram Benčić, pa kreće u nabrajanje.

“Orbanov utjecaj koji se realizira preko MOL-a i MET-a, ruski utjecaj koji se godinama realizirao preko Gazproma odnosno PPD-a u trgovini plinom, utjecaj ruske državne banke koja je dobila većinski udio u Fortenovi (VTB) nakon što je upravo Borg grupa dizajnirala i orkestrirala izvanrednu upravu nad Agrokorom i dovela Knighthead fond uz blagoslov čelnih ljudi HNB-a, da bi se na kraju većinski udio u Fortenovi sada realizirao kod Pavla Vujnovca i povezanim kompanijama”, kaže Benčić.

Na podršci Nacionalnom odboru će se “razotkriti sve karte”

Najisturenija nacionalna političarka platforme Možemo! dodaje i kako, otkad postoje kao politička opcija, naglašavaju da je ruski kapital štetan za Hrvatsku. On, smatra Benčić, ne ulazi da bi razvijao, niti da bi se oplođivao već da bi osiguravao određene geostrateške interese.

“Ako je ikada postojala prilika da se taj utjecaj smanji to je sada. Za to treba čvrsta politička volja i micanje domaćih interesnih grupacija povezanih s ruskim kapitalom od vrha vlasti u RH, a prvi test te volje je upravo podrška Nacionalnom odboru za praćenje provedbe sankcija; na toj podršci ili ne davanju iste razotkrit će se sve karte i sve slabosti političkih opcija u Hrvatskoj”, kaže nam Benčić.

Bizarno gašenje riječke rafinerije

Stvar s Rusima i HDZ-om, međutim, ne završava tek na moguće labavom provođenju sankcija, vezama te stranke s kapitalom ruskog porijekla u vrijeme Tomislava Karamarka ili bogatom povijesti suradnje ministra graditeljstva i državne imovine Ivana Paladine s visokoprofilnim ruskim investitorima. Prošli tjedan je, ususret energetski najupitnije jeseni i zime u novijoj povijesti objavljena vijest da se, zbog, kako je službeno objašnjeno, “radova na modernizaciji”, na pet mjeseci gasi jedina hrvatska rafinerija nafte, ona u Rijeci.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin zbog te činjenice – “grize”. “Svjedočenje Davora Mayera pred Antikorupcijskim vijećem je bilo razorno i pokazalo je potpunu nesposobnost u upravljanju resursima, bilo naftom i plinom, bilo postrojenjima za preradu, što danas dolazi na naplatu. Sisak ne radi, a Rijeka će biti isključena u kritičnom trenutku”, kaže nam Grbin.

Grbin: Uz Plenkovićev blagoslov, vozit ćemo se na – rusku naftu

Pa ukazuje na vrlo nezgodan detalj. Naime, Hrvatska će u tom periodu morati uvoziti naftne derivate iz rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, koje su u vlasništvu MOL-a. Te dvije zemlje su, pak, u svibnju dobile izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte.

“Što znači da ćemo se i dalje voziti na ruski dizel i benzin, a sve uz blagoslov Andreja Plenkovića koji unatoč tome pola hrvatske političke scene optužuje da je – proruska”, kaže Grbin, te dodaje da ćemo tek trebati izračunati koliko će na razlici cijene pritom zaraditi Orban, odnosno MOL, a koliko Putin. Tu razliku će, jasno, platiti hrvatski građani.