Beroš kaže da nema ukidanja covid potvrda: 'Brojevi još nisu dobri, imamo porast u odnosu na prošli tjedan'
Ministar je održao konferenciju za medije nakon sastanka o listama čekanja
Ministar zdravstva Vili Beroš drži konferenciju za medije nakon sastanka s ravnateljima bolnica i bolničkih centara te ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na sastanku su razgovarali o skraćivanju listi čekanja na zdravstvene usluge.
Na početku presice Beroš je rekao da se dugo u Hrvatskoj govori o problematičnim listama čekanja, još i dok je bio pomoćnik ministra. Dodao je da je sada pravo vrijeme za hvatanje u koštac s tim problemom, s obzirom na stanje s pandemijom. “Znate da smo počeli razgovore prije mjesec dana s KBC Zagreb i Sestre milosrdnice. Moram priznati da su rezultati iznenadili i mene”, rekao je.
“Postigli smo uređenje listi čekanja i smanjenje čekanja u pojedinim kategorijama, što znači da se može, ali o problematici se mora razgovarati i aktivno je rješavati”, rekao je. Kazao je da pomoću informatičkog sustava mogu raditi ‘heat mape’ preko kojih imaju uvid u stanje u pojedinom lječilištu te u narudžbe kod pojedinog liječnika.
Beroš: ‘Cilj nam je smanjiti liste čekanja’
“U svakom slučaju cilj nam je smanjiti liste čekanja, učiniti ih transparentnim i iskoristiti potencijal koji imamo. Kada sagledamo sve elemente znat ćemo kako i što raditi dalje po županijskom organizacijama”, rekao je ministar. Naveo je nekoliko primjera za to, poput rješavanja kadrovskih pitanja ili nabave određenih aparata za dijagnostiku.
“Nemam čarobni štapić, nećemo u potpunosti eliminirati liste čekanja, ali vjerujem da uređivanjem sustava narudžbi možemo znatno poboljšati stanje”, kazao je. Dodao je da se i drugim modalitetima radi na tome da najranjiviji obave sve što trebaju u sustavu.
Navedene kratkoročne i dugoročne mjere
Sljedeći je govorio državni tajnik u ministarstvu zdravstva Silvio Bašić koji je ponovio Beroševu tvrdnju da je problem listi čekanja već dugo tu. Naveo je kratkoročne i dugoročne mjere kojima se služe kako bi ih smanjili.
“Prvo je detekcija stanja resursa, drugo mogućnost naručivanja pretraga u svim ugovornim ustanovama, a nakon toga moramo definirati sve az onkološke bolesnike – da sve pretrage dobiju maksimalno brzo”, rekao je.
U KBC Rijeka smanjili liste čekanja
Govorio je i ravnatelj KBC Rijeka koji je rekao da je ova aktivnost značajan iskorak. “Smatramo to dodatnom pomoći za nas kao ustanovu, ali i za naše pacijente”, rekao je. Odgovorio je koliko se u KBC Rijeka čeka na primjerice, MR. “Moram reći da su smanjene i sada su u kategoriji organizacije, dakle unutar 30 dana, maksimalno 60 za CT i magnet”, rekao je.
Dodao je da se pacijente organizira po riziku kao i da održavaju redovite sastanke s obiteljskim liječnicima od kojih dobivaju puno podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. “To je glavni razlog zašto smo smanjili liste”, rekao je.
Julije Meštrović, ravnatelj KBC Split, odgovorio je na isto pitanje, koliko se MR čeka u KBC Split. “Liste čekanja se uvelike razlikuju ovisno o pojedinim indikacijama. Nekad se nešto hitno mora napraviti i odmah se napravi. Ponekad se nekog naruči na neki određeni kontrolni pregled za neki termin. Zato budu veliki rasponi u listama čekanja”, rekao je.
Prvo su radili na 10 zahvata koje se najviše čeka
Novinari su Beroša pitali što se točno promijenilo u informatičkom sustavu. On je kazao da su ih objedinili i da je sada moguće vidjeti sve. “Govorili smo i o indikatorima za upućivanje. Nije jednako ako je netko upućen po onkološkoj dijagnozi, ako ga liječnik naruči za šest mjeseci ili 12 za kontrolu. To je nerealno”, rekao je.
Upitan za liste čekanja za druge bolesti, rekao je da su pri analizi problema krenuli od 10 zahvata koji se najduže čekaju i koje su prvo htjeli zaokružiti. “Riječ je o kompleksnom rješenju da onaj koji upravlja listom čekanja ima alate”, rekao je. “Rješenje, kao što ste vidjeli, postoji”, kazao je.
Dodao je da je već ranije riješeno dvostruko naručivanje. “Ako svi naprave svoj posao izbjegava se mogućnost dvostrukog naručivanja, ali ostaje apelirati na sugrađane ako znaju da neće doći na pretragu, da to jave ustanovi, da one mogu upravljati listama”, rekao je.
Kao jedno od rješenja vidi petogodišnji plan
Jedno od pitanja postavljenih ministru je i kako, primjerice, riješiti manjak kadra u KB Dubrava, poput anesteziologa. “To su specifični problemi koji traže specifična rješenja. Za edukaciju takvog kadra treba pet ili šest godina”, kazao je i dodao da se nada kako nas pandemija više neće iznenaditi.
Problem je u pandemiji bio, kaže, što je uočena potreba za anesteziolozima ali ih se nije moglo odmah dobiti jer treba vremena za njihovu obuku. Kazao je da je jedno od rješenja petogodišnji plan za pojedine zdravstvene ustanove u kojima ravnatelji trebaju napraviti plan razvoja i zapošljavanja za pojedinu bolnicu.
Novinari su mu rekli i da je ovim sustavom ministarstvo dobilo kontrolu nad radom liječnika, s čim se on složio i rekao da se moramo složiti kako bi trebao postojati nekakav prosjek koji liječnici moraju odraditi. Naveo je i da su, primjerice, uočili da su neki liječnici proveli manje od 10 postupaka u godini. Ispričali su i da su gledali razloge za to, pa naveo da su neki išli u mirovinu ili na bolovanje. “Onda trebamo pitati ravnatelje za okolnosti i vidjeti jesu li te okolnosti opravdane”, rekao je.
Planira li se ukidanje covid potvrda?
Novinari su ga pitali i o pandemiji, planira li se ukidanje covid potvrda? “Bilo bi mi drago da mogu konstatirati da pandemija jenjava, ali danas imamo porast broja detektiranih u odnosu na tjedan dana za 4,3 posto. Imamo i velik broj mrtvih i to su veliki brojevi koji ne dopuštaju da budem opušten”, rekao je.
“Apsolutno raspravljamo o svim mogućnostima koje uključuju relaksiranje mjera i drugačiju upotrebu covid potvrda, ali to još nije na tapeti jer brojevi nisu dobri. Sada pribjegavati nekim radikalnim mjerama – mislim da ne”, dodao je.