Zanimljivo. Nakon presica na kojima je Kojundžić optuživao 'Spletkavog Mucu' za korupciju, Beroš poništio veliki natječaj
Prije poništenja, Beroš je počeo distribuirati odgovornost za ovaj gorući problem na ravnatelje bolnica, a onda i na HZZO te liječnike
Ministar zdravstva Vili Beroš krajem prošlog mjeseca poništio je natječaj za održavanje i nadogradnju softvera za liste čekanja i naručivanja na dijagnostičke postupke. Suština službenog obrazloženja takvog postupka glasi: Ministarstvo želi, uz održavanje postojećeg sustava, naručiti i novu programsku funkcionalnost kako bi, citiramo, mogli stvarno upravljati listama čekanja.
Okidač je, ističu, bio Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u kojem su se obvezali – do kraja ove godine – skratiti razdoblje čekanja na dijagnostičko liječenje s 400 na 270 dana. Prije ovog poništenja natječaja, Beroš je prošlog mjeseca u javnim istupima počeo distribuirati odgovornost za ovaj gorući problem prvenstveno na ravnatelje bolnica, potom HZZO koji bi ih trebao kontrolirati, liječnike koji ne ispunjavaju svoje obveze te pacijente koji ne dođu na preglede.
U istom vremenskom periodu, nekoliko dana nakon što su otvorene ponude za (sada poništeni) natječaj, vlasnik Cuspisa Vinko Kojundžić koji se javio na natječaj, u nizu samoiniciranih konferencija za medije počeo je optuživati niz aktera za navodni kriminal prilikom izrade postojećeg softvera te pritom javno nudio novo rješenje za skraćivanje listi čekanja.
Važna kronologija
U ovoj višeslojnoj priči važna je i kronologija. NPOO, unutar kojeg Hrvatska u etapama povlači milijune eura za reforme i ulaganja, odobren je u srpnju 2021. U njemu se ovo ministarstvo reformskom mjerom “Optimizacija vremena za dijagnostičko liječenje” obvezalo do kraja 2023. svesti čekanja s 400 na maksimalno 270 dana. U trenutku kada će tražiti tranšu za ovu reformu (krajem iduće godine), Ministarstvo mora to ostvariti, inače nema isplate.
Pritom u javnom prostoru postoje kontradiktorne informacije iz istog izvora. Naime, ministar Beroš u posljednjim istupima i priopćenjima proziva ravnatelje bolnica koji trebaju osigurati da se svi dijagnostički pregledi skrate na maksimalno 270 dana, što implicira da ima onih gdje se na pojedine preglede čeka i duže. U službenoj pak Odluci o poništenju natječaja koju je nedavno potpisao, stoji suprotno – da je taj indikator već postignut, ali ga se treba održati ispod zadane vrijednosti.
Liste čekanja
I to nije jedina kontradiktornost cijelog slučaja. “U rukama ministra je zakonska regulativa u zdravstvu, a u rukama ravnatelja bolnica zakonska odgovornost za organizaciju rada ustanova na čijem su čelu te imaju upravljačke poluge i alate”, poručio je nedavno Beroš ravnateljima. S druge strane, u detaljima poništenja natječaja za održavanje softvera za liste čekanja čini se da je Ministarstvo – da se ranije sjetilo – itekako moglo utjecati na notorni problem domaćeg zdravstva.
“Temeljem izvršene analize postojećeg sustava za prikupljanje podataka o kretanju Listi čekanja na dan 6. 11. 2023. predložena je izrada dodatne programske funkcionalnosti koja bi u realnom vremenu mogla ukazivati na anomalije prilikom postupaka naručivanja kao i iskoristivosti termina za naručene zdravstvene postupke. Ovom novom funkcionalnošću Ministarstvo zdravstva bi dobilo alat kojim bi moglo stvarno upravljati listama čekanja”, stoji u Odluci o poništenju koju potpisuje Beroš.
Novi natječaj?
Nakon ovih kontradiktornosti te pitanja što se čekalo do sada da liste čekanja postanu jedan od prioriteta Ministarstva zdravstva, vratimo se natječaju koji je i povod ove priče. Ministarstvo ga je raspisalo početkom listopada ove godine i procijenilo vrijednost na 304,7 tisuća eura. Tražilo se održavanje i nadogradnja e-Lista čekanja, e-Naručivanja, e-Prioritetnog naručivanja, Središnjeg kalendara za praćenje kapaciteta i slobodnih termina.
Mjesec dana kasnije, 3. studenog, otvorene su ponude. Javila se tvrtka IN2 koja je i do sada radila taj posao te Kojundžićev Cuspis, s gotovo dvostruko nižom ponudom (166 tisuća eura). Šest dana nakon otvaranja ponuda krenuo je serijal press konferencija direktora Cuspisa koji je, među ostalim, tvrdio da mu se počelo prijetiti zbog prijave na natječaj. Tvrtka IN2 najavila je pravne korake zbog njegovih istupa, a Kojundžić je održao i konferenciju ispred policije u kojoj je, kaže, obavio obavijesni razgovor.
Konačno, 23. studenog Beroš poništava natječaj zbog, kako glasi službena zakonska formulacija, novih okolnosti koje su postale poznate nakon otvaranja ponuda. Ostaje otvoreno i pitanje kako je ministarstvo tek nakon otvaranja ponuda spoznalo da postoji nerealizirana mogućnost “stvarnog upravljanja listama čekanja”. Ako u međuvremenu ne bude žalbe na poništenje natječaja, Ministarstvo zdravstva u Odluci o poništenju najavilo je novi u kojem će tražiti i dodatno programsko rješenje.