Beroš zbunio tvitom o smrtnosti pa Ministarstvo probalo objasniti. Ukratko: nemamo mi puno mrtvih nego su ljestvice bezveze
Ministarstvo je objasnilo Beroševu tezu prema kojoj imamo nisku procijepljenost i stariju populaciju pa su i brojevi mrtvih, valjda, okej
Ministar zdravstva Vili Beroš danas je u Saboru predstavljao vladino izvješće o učincima epidemioloških mjera tijekom četvrtog vala epidemije, odnosno od 1. rujna do kraja prosinca prošle godine. Oporbeni zastupnici kritizirali su Vladu zbog visokog broja smrtnosti, a Beroš je kasnije zbunjujućom objavom na Twitteru pokušao pozvati na cijepljenje i objasniti kako Hrvatska zapravo i ne stoji tako loše.
“Prema udjelu cijepljenih, starosti stanovništva i ukupnoj smrtnosti od covida-19, niti jedna zemlja EU-a nema nižu ukupnu smrtnost, a da ujedno ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od Hrvatske. Cijepljenje je najbolje oružje u borbi s covidom-19 i u spašavanju života”, napisao je Beroš na Twitteru.
Prema udjelu cijepljenih, starosti stanovništva i ukupnoj smrtnosti od COVID-19, niti jedna zemlja EU nema nižu ukupnu smrtnost, a da ujedno ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od 🇭🇷. Cijepljenje je najbolje oružje u borbi s COVID-19 i u spašavanju života
— Vili Beroš (@ViliBeros) February 3, 2022
Inače, prema podacima stranice OurWorldInData Hrvatska je očiti predvodnik u Europskoj uniji po smrtnosti na milijun stanovnika u posljednjih sedam dana.
‘Imamo nisku procijepljenost i stariju populaciju’
Beroševa objava izazvala je zbunjenost na društvenim mrežama, a na upit portala Dnevnik.hr iz Ministarstva zdravstva su pokušali razjasniti objavu svog ministra. ”Glede smrtnosti naših građana tijekom epidemiološkog razdoblja, moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica”, poručili su iz ministarstva pa krenuli nabrajati. Kao prvo su istaknuli da Hrvatska ima nisku procijepljenost i da se jedino u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje osoba cijepilo prvom dozom.
Zatim su ustvrdili da smo država sa starom populacijom i da smo sedmi od 35 europskih zemalja po udjelu starijih od 65 godina, odnosno da imamo 20 posto stanovništva starijeg od 65 godina. Kao treće su izdvojili “visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola”, koji dovode do većeg rizika za smrtnost od korone. Kao četvrtu činjenicu naveli su “prisutnost visokog mortaliteta i prije epidemije u bolestima koje su rizični čimbenici za teži oblik bolesti covida”.
Ministarstvo je nakon toga ustvrdilo kako rang-ljestvice mortaliteta nemaju smisla. Tvrde to bi imalo smisla kad bi “sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida. “Naime, kod podataka o smrtnim ishodima covida prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj razini, ne radi se o konačnim, provjerenim podacima mortalitetne statistike nego o preliminarnim podacima čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja”, priopćili su iz ministarstva.
‘Treba gledati kumulativnu smrtnost, ne trenutnu’
Beroševo ministarstvo je zatim poručilo kako je “daleko važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije” nego “trenutna smrtnost, koja ovisi o fazi epidemije – uzlazni ili silazni dio vala”. “Stoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla”, tvrde iz ministarstva pa dodaju: “Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka.”
“Letalitet – broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu”, nastavilo je ministarstvo zdravstvo. Konstatirali su i kako je među hospitaliziranim zbog zaraze omikron varijantom sve veći udio osoba “kod kojih smrtni ishod nastupa zbog drugog osnovnog uzroka smrti dok je pozitivitet na SARS-CoV-2 usputni nalaz”.
Na kraju su zaključili: “Ako se promatraju tri osnovna parametra: udio cijepljenih, starost stanovništva i ukupna smrtnost od covida-19, tada niti jedna zemlja EU-a nema nižu ukupnu smrtnost od covida-19, a da ujedno ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od Hrvatske. Dapače, Mađarska i Češka imaju višu ukupnu smrtnost od covida-19, a manje starijeg stanovništva i bolju procijepljenost od Hrvatske.”