Ministarstvo objavilo koliko je ljudi umrlo od covida, a koliko od drugih bolesti dok su bili pozitivni
Od 10. siječnja izravno od covida preminulo je 1081 ljudi, tvrde u Ministarstvu
Od 10. siječnja do 8. veljače ove godine od covida je u Hrvatskoj preminula 1081 osoba, dok ih je 386 preminulo s covidom, priopćili su iz Ministarstva zdravstva iz kojeg također navode kako se u posljednjih mjesec dana zbog pojave omikrona koristi nova metodologija utvrđivanja broja preminulih pacijenata. Tako se sada promatra koliko je osoba preminulo od izravne posljedice zaraze, a koliko njih je preminulo iz drugih razloga, ali su u isto vrijeme bili zaraženi koronavirusom, prenosi Index.
“Pojavom omikrona udio osoba preminulih od covida iznosi 25 posto, odnosno daleko više od udjela koji je bio zabilježen tijekom 2020. i 2021. godine, čime je nužna podjela smrtnih ishoda na smrti s covidom i smrti od covida”, pojašnjavaju iz Ministarstva pri čemu navode kako je broj preminulih s covidom i dalje potrebno prikazivati “radi cjelovite slike utjecaja pandemije na bolnički sustav, ali ne kao pokazatelja smrtnosti od covida”.
Usporedba s drugim zemljama
Iz Ministarstva nadalje navode kako postoji niz pokazatelja koji uzročno-posljedično utječu na smrtnost građana, posebice kada se Hrvatska po smrtnosti uspoređuje s drugim državama. Pritom navode kako je procijepljenost u Hrvatskoj niska, da imamo staru populaciju, odnosno da je 20 posto stanovništva starije od 65 godina, te da imamo visoku prisutnost rizičnih faktora prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola. “Prisutnost visokog mortaliteta evidentirana je i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika covida i stoga smrtnosti od covida”, dodaju.
Rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kada bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida, tvrde u ministarstvu, pa dodaju da i sam ECDC navodi da su podaci o smrtnim ishodima covida, prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj ili tjednoj razini, zapravo preliminarni podaci čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.
“Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije”, navode iz Ministarstva te dodaju da su takve informacije dostupne su samo za godine prije pandemije.