Bili smo u Saboru, na okruglom stolu s Markić i ostalima. Pričali su kako se danas u Hrvatskoj progoni katolike

‘Ovo nije stranačka tema’

Zastupnik Bartulica je uvodno kazao kako je nedavno razgovarao s kolegom iz redova Socijaldemokrata Davorkom Vidovićem koji se, kako tvrdi, iznenadio da ovakvo izvješće uopće postoji.

“Prepričao mi je neke anegdote iz osamdesetih i zaključio da određeni stavovi u društvu nisu nestali ni nakon promjena devedesetih godina”, ustvrdio je Bartulica, dodavši da se u medijskom prostoru stvara narativ da su samo određene ranjive skupine žrtve diskriminacije, te da treba ustrajno raditi na tome da “pripadnici većinskog naroda ili većinske, katoličke vjere, isto mogu biti žrtve napada”.

“Ovo nije stranačka tema, imam kolege u drugim strankama koji imaju razumijevanje za ovu temu, no nisu došli nažalost. Mi smo za raspravu, ne bježimo od drugih stavova, ali je vrijeme da se na pravi način prezentira ova tema”, kazao je Bartulica.

Kršenje ljudskih prava

Riječ nakon njega preuzela je Markić koja je kazala kako se radi o važnoj temi jer je “pravo na slobodu vjeroispovijesti temeljno pravo u svakom demokratskom sustavu”. Kazala je da na 180 stranica izvješća donose sustavni prikaz uništavanja crkvene imovine, te kršenja različitih vrsta ljudskih prava.

“Temeljno je da kada se ljudima ne dopušta da budu ono što jesu, da to ne dovodi do razvoja demokracije nego do toga da slušaju u svemu. Kao udruga U ime obitelji smatramo svaku konstruktivnu kritiku utemeljenu na činjenicama jednim od preduvjeta društvenog razvoja.”

Difamacijske kampanje

Jakov Blagojević, predstavnik udruge U ime obitelji, izložio je izvješće, ustvrdivši uvodno da je u “hrvatskom društvu katolička većina ujedno najnapadanija vjerska zajednica, a katolička crkva neprestano izložena difamacijskim kampanjama, blaćenjima i drugim iznošenjem neistina i konstrukcija koje nemaju utemeljenje u stvarnosti”. Kazao je kako smatraju da se pravo na slobodu vjeroispovijesti te diskriminacija prema katolicima u institucijama koje se bave ljudskim pravima ne obrađuje na adekvatan način.

Izvješćem je utvrđeno, kazao je, da postoji nekoliko fenomena koji pokazuju da je “u hrvatskom medijskom prostoru prisutna totalitarna propagandna tendencija”. Kaže kako se to vidi u fenomenu nadreprezentacije marginalnih teologa koji se svojim mišljenjem suprotstavljaju crkvi, te da se radi o “uspostavljenim progresivnim teolozima, slanima u novine da crkvu uništavaju iznutra”.

“Kako je moguće da 5-6 teologa komentira svaku polemiku koja se tiče Crkve u medijima, a primjerice samo Katolički bogoslovni fakultet godišnje producira 150 diplomiranih teologa koji nemaju pravo glasa van religijskih medija i imaju ograničeno pravo glasa u glavnostrujaškim medijima”, kazao je.

Povezivanje Crkve s korupcijom

Tvrdi i da su u medijima uočili fenomen “stvaranja lažnog dojma o sukobima u Crkvi”, te da je isti fenomen zamijećen u totalitarnoj propagandi. “Na isti način su komunističke vlasti tijekom 40-ih i 50-ih u novinama predstavljali narodne svećenike koji su govorili da crkvi treba oduzeti imovinu”, kazao je.

Tvrdi i da je najeklatantniji primjer totalitarne propagande bio vidljiv u medijskoj percepciji molitvenih okupljanja na trgovima u Hrvatskoj. Te ljude se u medijima, kazao je, dehumaniziralo i demoniziralo, te da je u prošlosti “istim procesom išlo isključivanje Židova iz društva”. Medije okrivljuje i za povezivanje crkve s korupcijom, tvrdeći da se radi o području u “kojem potpuno vladaju stereotipi, paušalne ocijene koje imaju malo ili nimalo veze s javnošću”.

“Kad se pojavi korupcijska afera, ako je netko od uključenih bio katoličke vjeroispovijesti ili viđen na misnom slavlju, mediji odmah pišu da je ta osoba katolik, što je neobično”, kazao je Blagojević.

‘Optužuju ih za fašizam’

Zaključuje i kako je crkva “najčešći žrtveni jarac koji se okrivljuje kad god se dogodi društveni problem”. Kazao je i kako je Državni zavod za statistiku napravio “skandaloznu pogrešku kada je broj katolika u popisu stanovništva za 2021. umanjen za 4 posto”. “Unatoč tome što su katolici oštećeni i dalje se u medijskom prostoru okrivljavalo Crkvu za depopulaciju kao da ima ingerencije za odlučivanje o populacijskim politikama”, rekao je.

Govoreći o slučaju propovjedi kod četiri biskupa, Vlade Košića, Ivana Šaška, Josipa Bozanića i Đure Hranića, kazao je da su analizom uočili da kada god svećenici ili biskupi na kritički način progovore o društvenoj stvarnosti, da ih mediji optužuju za nacionalizam, ustaštvo, fašizam, isključivost i netrpeljivost.

Dodao je i da se Crkva diskriminira i etiketira jer podržava pravo na život, a osvrnuo se i na problem “institucionalnog nasilja, obliku diskriminacije katolika u kojem ih se posredstvom institucija nastoji isključiti iz društva”. Po tom pitanju, kazao je Blagojević, prednjači Grad Zagreb, pobrojavši im sve krimene, od “iznuđenih ostavki dvoje ravnatelja institucija Gordane Buljan Flander i Darka Richtera zbog njihovog isticanja katoličkih vrijednosti”, pa do organizacije festivala Queer Momenti u crkvenim prostorijama Župe svetog Blaža.

‘Trend napada na vjernike u porastu’

Kolumnist Večernjeg lista Darko Pavičić kazao je kako je izvješće “suma summarum i uvid u ono što se događalo u protekle dvije godine”. “Kad bismo riječ katolik ili Crkva zamijenili nekom drugom nacionalnom ili spolnom oznakom, dobili bi izvješće o kojem bi vrištala cijela država. Hrvatska bi pala u nesvijest što se radi manjinskim grupama. Kad vidite da se to radi katolicima, onda nikome ništa”, smatra Pavičić te dodaje da trend napada na vjernike u porastu.

I on se osvrnuo na muškarce koji kleče po trgovima. “Ti su ljudi izloženi rafalnoj paljbi u raznim abnormalnim kategorijama, a daje se pažnja protuprosvjednicima. To je poplava ludila, taj se požar ne može ugasiti. Mogu ga lokalizirati u Večernjaku, ali ti ljudi koji to rade iz svojih motiva, njih je institucionalna Crkva ostavila nebranjene”, kazao je.

‘Ideja je da Crkva ugnjetava’

Nakon njega, Žižić je kazao kako odnos prema Katoličkoj crkvi i katoličkim vjernicima svoje polazište ima u paradigmama koje su, kako je objasnio, “šire od stranaka i vlada”. “Ideja je da je Crkva ta koja ugnjetava, a ne i da i ona može biti ugnjetavana i diskriminirana. To je problem koji imamo u Hrvatskoj i bit će se teško tome otrhvati. Problem je što to sve dolazi u naše institucije”, kazao je, objasnivši to na primjeru popisa stanovništva 2021.

“Pitanje broja katolika prema popisu stanovništva, nije to metodološki propust koji se dogodio. Imate ideju da su promijenili način postavljanja pitanja o vjerskoj pripadnosti na zahtjev manjinskih vjerskih zajednica. Imamo tu veliku zajednicu koja ugnjetava i sad moramo dati prava ovim manjinskima. To je ušlo u naše institucije i ništa se tu slučajno ne događa”, kazao je.

“Paradoks je da su katolici najbrojniji, ali to ništa ne znači. To je jedna liberalna politika subjektivnih prava kojoj je Crkva prijetnja. Društvo treba osvijestiti o tim stvarima, a onda bi se nešto konkretno moglo napraviti”, dodao je Žižić.

‘Podaci su nerealni’

Demograf Pokos govorio je o popisu stanovništva 2021. te kazao kako je novi popis imao puno grešaka te da je broj katolika veći nego što je zabilježeno. Ističe kako po njegovom mišljenju popisivači nisu dobro obučeni te da se ne zna koliko je katolika u Hrvatskoj, s obzirom na to kako su pitanja u popisu postavljena. “Nije ih 79 posto, više ih je!”, kazao je.

Dodao je i da na Wikipediji zbog zadnjeg popisa stanovništva stoji da je u Hrvatskoj 2011. bilo 86,2 posto katolika, a 2021. 79 posto. “Zašto je došlo do pada? Što se dogodilo u hrvatskoj Katoličkoj crkvi? Nikome nije jasno, a nije jasno jer su podaci nerealni i neprecizni”, kazao je.

O slučaju patera Madunića

Nakon formalnog dijela ovog okruglog stola uslijedila su izlaganja i pitanja okupljenih. Jedan od onih koji se javio za riječ bio je zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe koji se osvrnuo na istup patera Ike Madunića u slučaju bivšeg rukometaša Denisa Buntića kojeg se sumnjiči za fizičko zlostavljanje supruge.

“Ike Madunić je decidirano osudio nasilje nad ženama, ali je povukao tezu da postoje žene koje izazivaju nasilje i htio je ukazati na jedan drugi problem kojeg se treba gledati istim očima, pa smo vidjeli što je doživio preko ljevičarskih portala, kako su organizirani i udaraju po njemu osobno nazivajući ga najgorim riječima koje mogu napisati, a da ne budu tuženi”, kazao je.

Osvrnuo se i na izglasavanje Istanbulske konvencije, ustvrdivši da Crkva nije reagirala na to i da nije “stala na stranu onih koji su se protivili tome i znali da to neće donijeti ništa dobro”. “Volio bih kad se napadne direktno na Crkvu, pojedinog biskupa, na malog običnog redovnika, da reagiraju i druge udruge ali i da Crkva stane u zaštitu takvih ljudi, a ne da ih se razvlači po novinama. Pater Ike, poznajem ga osobno, je izuzetan intelektualac, svećenik i jedna dobra duša kao čovjek”, kazao je.

Mlinariću nije jasna pobjeda Možemo

Željka Markić kazala je Mlinariću da je Crkva po pitanju Istanbulske konvencije dala svoj stav kroz izjave Hrvatske biskupske konferencije, te da se jasno usprotivila njenoj ratifikaciji. Također je kazala kako ne želi da upadnu u stupicu da se za kršenja koja se događaju u društvu traži reakcija crkvenog vrha, te da bi radije da “idemo prema tome što nama u društvu duguju oni kojima je to propisana obaveza”, misleći pritom na institucije koje su plaćene javnim novcem i koje se bave zaštitom prava.

Mlinarić se ponovno osvrnuo na pitanje Istanbulske i kazao kako je bivši kardinal Josip Bozanić tri dana nakon ratifikacije došao do premijera Andreja Plenkovića koji ga je primio u svom uredu te da se time poslala slika da crkva to sve prihvaća. “Ako dođete kod čovjeka koji je to izglasao, uslikate se s njim, onda šaljete sliku da je Crkva za to”, smatra Mlinarić.

Kazao je i kako smatra da se obični župnici moraju uključiti, ne u politiku, već da razborito kažu što je dobro što je zlo. “Politiku bih dijelio na dobro i zlo. Ostao sam zgrožen jednom stvari. Moja župa u Stenjevcu ima pet misa nedjeljom, crkva je prepuna i u mojoj župi pobijedi Možemo! premoćno sa 70 posto. Nije mi jasno da može biti tolika koncentracija ljudi, katolika, i izabrati nekoga tko se totalno protivi svemu kako smo odgojeni i što slušamo u Crkvi. Mislim da je tu malo odgovornost na svećenicima”, smatra Mlinarić.

‘Imamo puno lažne tolerancije’

Markić je u kratkoj raspravi sa Ivanom Čop iz ureda Pučke pravobraniteljice kazala da je udruga U ime obitelji spremna podijeliti podatke iz 2023. s pravobraniteljicom. “Svima nama je u interesu da, ako doista želimo da se poštuju prava Roma, migranata, LGBT zajednice, i svakog drugog, da postignemo pravedni sustav, jer nepravda koju ljudi osjećaju na temelju vjeroispovijesti i koju doživljavaju da dolazi od institucija, onda te ljude sprečavaju da prošire pogled na pravednost i možda budu tolerantni prema drugima. Ako si stalno u poziciji da te se napada nekažnjeno, širi o tebi laži, kroz institucije te se tretira nepošteno, onda počinješ učiti jezik tvojih, da tako kažem, zlostavljača, a mi to ne želimo u Hrvatskoj”, kazala je.

Bartulica je na kraju zaključio kako u Hrvatskoj ima puno lažne tolerancije te da ljudi koji govore o toj temi i liberalnim idejama u praksi rade nešto drugo. “Znamo kao vjernici kako je Isus završio svoj zemaljski život. Rekao je učenicima da sluga ne može biti veći od gospodara, istina je da katolike prati od početka po defaultu neugodnost i neprihvaćanje od svih, ali mi smo tu da ukazujemo na svaku nepravdu, da se borimo za istinu i to ćemo ustrajno činiti”, zaključio je.