Bira se novi šef NATO-a, blokovi žestoko lobiraju za svoje kandidate. Samo Milanović kaže da mu je - potpuno svejedno

Na summitu u glavnom gradu Litve za dva tjedna sudjelovat će hrvatski predsjednik i ministri

FOTO: AFP / Pixsell

Nema konsenzusa oko imena novog glavnog tajnika NATO-a, a u pozadini su politička neslaganja i osobni animoziteti. Nesuglasice saveznika oko mogućeg nasljednika mogle bi dovesti do toga da glavni tajnik bivši norveški premijer Jens Stoltenberg bude zamoljen da ostane na toj poziciji, piše Guardian.

Britanski ministar obrane Ben Wallace prije par je dana za potvrdio da se neće kandidirati. „To se neće dogoditi,” rekao je Wallace za Economist. Britanski je ministar pokazao entuzijazam za tu dužnost, ali je očito negdje putem istopila podrška ključnih saveznika.

Američki predsjednik Joe Biden opisao je na nedavnom susretu s britanskim premijerom Rishijem Sunakom u Washingtonu Wallacea kao vrlo kvalificiranog, no BBC piše kako upravo Sjedinjene Države pokušavaju uvjeriti Stoltenberga da ostane, nakon devet godina mandata, barem još jednu.

‘It’s up to you, Joe’

U intervjuu za Economist Wallace je rekao da će se novi šef saveza morati suočiti s “puno neriješenih pitanja u NATO-u”, uključujući različite zahtjeve američkog i francuskog vodstva. Navodno je najžešći protivnik imenovanja britanskog ministra bio francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je suzdržan prema ideji da na poziciji glavnog tajnika saveza prihvati još jednog kandidata izvan Europske unije.

Stoltenberg drži karte otvorenima. “Odgovoran za sve odluke koje ovaj savez mora donijeti, osim za jednu. A to se tiče moje budućnosti. O tome odlučuje 31 saveznik”, rekao je proteklog tjedna.
Potraga za novim glavnim tajnikom NATO-a traje već dugo; kandidati su bili nominirani, za njih je lobirano, dizali su se, padali i opet ustajali.

Sjedinjene Države imaju najjači glas, pa su javno suzdržani. Iako se šef NATO-a tehnički bira konsenzusom, potvrda iz Bijele kuće ima najveću težinu.

Slabe šanse za dansku premijerku

I dok neke članice kažu da je krajnje vrijeme za novo lice, ovaj posao u NATO-u – tradicionalno je rezerviran za Europljane. Druga ozbiljna kandidatkinja čijim se imenom špekuliralo je danska premijerka Mette Frederiksen. Najmlađa premijerka u povijesti Danske, postala bi prva žena na čelu saveza.

Iako su je sve donedavno smatrali favoritom, ovog je mjeseca rekla da ne želi taj posao. Ranije susrela s američkim predsjednikom i direktorom CIA-e Williamom Burnsom. Britanski mediji su dvosatni razgovor danske premijerke s Bidenom opisali kao intervju za posao. Ali ne daju svi blokovi saveza jednaku podršku.

Istok i jug protiv skandinavskog kandidata

Frederiksen bi predstavljala trećeg uzastopnog šefa NATO-a koji dolazi iz skandinavskih zemalja. “Turci bi možda htjeli blokirati danskog kandidata”, rekao je za Politico visokopozicionirani diplomat iz Srednje Europe. “Postoji određena distanca prema ovoj ideji, ne Frederiksen osobno i drugdje na istoku i jugu, a neke od tih zemalja mogle bi se čak pridružiti potencijalnoj blokadi.”

Danska također nije uspjela ispuniti NATO-ov zahtjev od 2 posto minimalnog proračuna za obranu.

Licitiranje imenima

Istočne zemlje podržavaju estonsku premijerku Kaju Kallas, koja oštro kritizira Rusiju čineći svoj glas jačim nego što je stvarni utjecaj te zemlje s 1,3 milijuna stanovnika. Zagovarala je, primjerice, da blok potegne krupan korak i da rusku imovinu zaplijeni a ne samo sankcionira.

Licitiralo se i imenom španjolskog čelnika Pedra Sáncheza koji bi se, piše Politico, uskoro mogao naći na tržištu za novi posao jer se u srpnju suočava s teškim izborima. Kada bi Stoltenberg ostao na toj poziciji još godinu dana, osigurao bi kontinuitet saveza koji sljedeće godine obilježava 75 godina od osnutka.

Milanoviću svejedno

Na summitu u glavnom gradu Litve za dva tjedna sudjelovat će hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a u njega bi trebali biti ministri vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, te obrane Mario Banožić.

“Idemo tamo biti solidarni, vjerojatno produžiti Stoltenbergov mandat još godinu dana jer postoji sto razloga da ostane što se Amerikanaca i Engleza tiče. Puno razloga što se nekih drugih tiče da ode, a meni je svejedno”, rekao je Milanović u četvrtak.