Ekonomski alarm u eurozoni. Njemačka će nas sve povući u opasnu recesiju
Najsnažniji pad gospodarstva zabilježen je u najvećoj europskoj ekonomiji
Eurozonu će po prvi put od početka pandemije pogoditi recesija, pokazuje Bloombergova analiza. Naime, kolektivno gospodarstvo eurozone smanjuje se već drugi kvartal zaredom. “Sumnjamo da će ići prema gore”, potvrdio je pesimistične rezultate Bloombergove analize Joerg Angele, ekonomist u banci Bantleon.
Najsnažniji zabilježeni pad ima najveća europska ekonomija, Njemačka. Budući da je opterećena proračunskom krizom i slabom globalnom potražnjom za proizvodima njezinog industrijskog sektora, očekuje se da će ta zemlja pretrpjeti pad od 0,2 posto u četvrtom tromjesečju 2023. godine, više od prvobitno predviđenog pada koji je trebao iznositi 0,1 posto.
Previše je negativnih trendova
S obzirom na geopolitičke napetosti koje izazivaju ratovi u Ukrajini i u Gazi, očekuje se da će cijene energije ostati visoke i tijekom sljedeće godine. Uz to, iako se inflacija malo smirila, još uvijek je daleko iznad petogodišnjeg prosjeka, podsjeća i Euronews Business. Analitičari tog medija uhvatili su se u koštac s predviđanjima MMF-a, koji je najavio blagi oporavak gospodarstva eurozone u 2024. godini.
Problem je u tome što MMF svoja predviđanja temelji na pretjerano optimističnim pretpostavkama, ističe Euronews. Najproblematičnija od tih pretpostavki jest ona da će cijene nafte i plina ostati stabilne, što je vrlo upitno uz spomenute geopolitičke sukobe
I američka financijska kompanija Wells Fargo u posljednjem je izvještaju navela kako je recesija u eurozoni “sve više vjerojatna, mada još nije neizbježna”. WF ne očekuje smanjenje kamatnih stopa – čije je kretanje jedan od najvažnijih pokazatelja u dilemi oko dolaska recesije – do lipnja 2024. Uz to, WF ističe kako trenutno ne vidi nikakav ohrabrujući trend poput rasta potrošnje građana, dok je maloprodaja također u padu.
Recesija čeka i SAD
Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke, također je nedavno izrazio zabrinutost zbog gore spomenutih trendova primjetnih u europskom gospodarstvu. S njim se složio i guverner belgijske središnje banke, istaknuvši da su rizici rastu kad je riječ o recesiji u eurozoni.
Ostali čimbenici također su zabrinjavajući. Poslovne aktivnosti u eurozoni dodatno su usporile zbog slabe potražnje u sektoru usluga. Nove narudžbe u proizvodnom sektoru padaju po najvećoj stopi od 1997. Neki malo optimističniji analitičari kažu da će eurozona, iako bi mogla izbjeći potpunu recesiju, ipak biti suočena s nekim “blažim udarima” gospodarske krize, nalik na ono što se naziva “kotrljajućom recesijom” u SAD-u.
Sve u svemu, iako se dolazak recesije ne može predvidjeti sa stopostotnom sigurnošću, sigurno je da je negativni potencijal budućeg gospodarskog rasta u eurozoni stvaran. Europu treba ozbiljno zabrinuti i niz pokazatelja koji sugeriraju da je recesija izvjesna i u najvećem gospodarstvu na svijetu, onome SAD-a.