Borasu se baš klimaju stvari. Produljenje ugovora njegovom najbližem suradniku danas skinuto s dnevnog reda
Nacionalno vijeće za znanost, koje je danas trebalo odlučivati o Čovićeve dodatne dvije radne godine, skinulo je tu točku s dnevnog reda sjednice
Kako Telegram neslužbeno doznaje iz nekoliko neovisnih izvora, najbližem suradniku rektora Borasa, moćnom prorektoru Anti Čoviću, neizvjesna je budućnost na Sveučilištu. Na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost trebala se naći točka dnevnoga reda o novom produljenju Čovićeva (71) ugovora radu. Uz produljenje, Čović bi na Sveučilištu mogao raditi još dvije godine.
Međutim, sa sjednice Nacionalnog vijeća za znanost, koje mora dati svoj blagoslov za takvo produljenje, danas je uklonjena točka o Čovićevom produžetku radnoga odnosa. Prorektor Čović u akademskim krugovima slovi kao najmoćnija osoba zagrebačkog sveučilišta i ključan suradnik rektora Borasa. Radni odnos na Sveučilištu u dva mu je navrata već produljen pa 71-godišnji Čović neometano predaje na Fakultetu hrvatskih studija i obavlja dužnost prorektora Sveučilišta.
Prvo mu je 2014. radni odnos produljen za pet godina
Prvo mu je 2014. godine produljen radni odnos nakon napunjene 65. godine života, i to za pet godina. S tim je produljenjem Čović mogao raditi zaključno s akademskom godinom u kojoj je navršio 70. godinu života. Produljenje iz 2014., s kojim je odjednom dobio pet dodatnih godina rada, odobreno je u skladu s odlukom Ustavnog suda iz srpnja 2014.
Ta je odluka profesorima poput Čovića, odnosno onima koji su bili u trajnom profesorskom zvanju na dan 30. srpnja 2013., dala mogućnost jednokratnog produljenja radnog odnosa za pet godina. Takva mogućnost proizlazi iz ranije verzije Zakona o znanosti i prema njoj, nakon konzumiranja dodatnih pet godina rada, profesor u konačnici odlazi u mirovinu. Međutim, s krajem rujna 2019. Čović nije otišao u mirovinu.
Nakon dodatne 2, tražio još dvije godine rada
Kako je Telegram tada opširno pisao, Čoviću je za još dvije godine produljen radni odnos na Sveučilištu i to prema novijoj inačici Zakona o znanosti, iako se na njega (profesor koji je na dan 30. srpnja 2013. bio u trajnom zvanju), u skladu s odlukom Ustavnog suda, eksplicitno odnosila ranija verzija Zakona prema kojoj je već dobio jednokratno produljenje od pet godina. Pravni stručnjaci s kojima je Telegram razgovarao u rujnu 2019. o ovoj temi, istaknuli su kako bi odluka iz 2019. o novom produljenju Čovićeva radnog odnosa po svemu trebala biti ništavna.
Međutim, Čoviću je potvrđeno produljenje radnog odnosa za dodatne dvije godine. Te dvije godine ističu ove, 2021. pa je Fakultet hrvatskih studija, gdje Čović predaje, ponovno pokrenuo proceduru produljenja za još dvije godine. Čović bi tako predavao na Sveučilištu do 74. godine i mogao bi do kraja odraditi prorektorski mandat uz Borasa (do rujna 2022.). O tome se danas trebalo odlučivati na sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, no kako doznajemo, točka o Čoviću skinuta je s dnevnoga reda.
Nacionalno vijeće od srijede nema osam članova
Valja istaknuti i kako u srijedu, 10. veljače 2021. istječe mandat polovici članova Nacionalnog vijeća za znanost. Prema Zakonu o znanosti, bit će potrebno imenovati nove članove. Kandidate za članove utvrđuje Vlada temeljem prijedloga koje podnose relevantne znanstvene institucije. Potom na prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Hrvatski sabor imenuje nedostajućih osam članova.
Drugim riječima, s istekom srijede, Nacionalno vijeće nema puni sastav i do njegova kompletiranja, ne može odlučivati. Tom analogijom ne mogu odlučivati niti ostala tijela Nacionalnog vijeća, poput Povjerenstva koje utvrđuje kriterije za produljenje ugovora o radu nakon 65. godine života. Ukoliko bi to Povjerenstvo radilo bez kompletno konstituiranog Nacionalnog vijeća, bilo bi to analogno situaciji u kojoj bi saborski odbori radili bez konstituiranog Sabora.