Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zagrebačko sveučilište opet radi što želi. Suprotno odluci Ustavnog suda, prorektor neće u mirovinu ni nakon 70-te

Nakon konzultacija s pravnim stručnjacima, analiziramo novi dubiozni slučaj na Sveučilištu pod Damirom Borasom

ZADNJA IZMJENA: ruj 6, 2019
Foto: Pixsell

Ante Čović, prorektor Sveučilišta u Zagrebu i ključan suradnik rektora Damira Borasa, sa zadnjim danom rujna prema svim bi pravilima morao u mirovinu. No, zahvaljujući lupingu koji planiraju, u narednim godinama svog rektorskog mandata, a preostale su mu još tri, zagrebački će rektor u njemu i dalje imati čvrst suradnički oslonac. Prema svemu sudeći, 70-godišnji Čović ponovno će izbjeći mirovinu, što otvara važna pitanja.

Pravni stručnjaci s kojima je Telegram razgovarao smatraju kako bi odluka o novom produljenju njegovog radnog odnosa prema svemu morala biti ništavna. Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja smatraju, pak, nezakonitim i nedopuštenim uopće voditi postupak kojim bi se Anti Čoviću produljio radni odnos. No, takav postupak upravo je proveden na Sveučilištu.

Radni odnos već mu je jednom produljen

Za taj dio priče inicijalno su se pobrinuli na Hrvatskim studijima, instituciji čiji je prvi voditelj tijekom ranih 90-ih bio upravo Ante Čović. On se tijekom ove akademske godine, prešavši s Filozofskog fakulteta, zaposlio na Hrvatskim studijima, gdje su prije dva mjeseca izrazili potrebu za produljenjem njegova radnog odnosa.

Na prvi pogled, ne radi se o pretjerano neobičnom postupku. Zakon o znanosti propisuje da profesori hrvatskih sveučilišta s navršenih 65 godina odlaze u mirovinu, ali postoji mogućnost da rade i nakon toga ako njihov matični fakultet za time iskaže potrebu. Ako takva potreba postoji, profesor mora zadovoljiti stanovite kriterije izvrsnosti i potom mu se ugovor o radu može produljiti na određeno vrijeme od dvije godine, što se može ponavljati u ritmu 2+2+2…

Sve bi s ovime štimalo i u slučaju prorektora Čovića da on, krajem kolovoza, nije napunio 70 godina i da mu radni odnos nakon 65. već jednom, vrlo specifično, nije produljen. Dogodilo se to u rujnu 2014. na Filozofskom fakultetu, i to u trenutku kada Damir Boras tamo provodi posljednji mjesec kao dekan, prije no što će zasjesti u rektorsku stolicu. Sa sobom će u Rektorat, samo mjesec kasnije, kao prorektora povesti baš kolegu Čovića kojem je netom potpisao odluku o produljenju radnog odnosa iznad 65 godina.

Važna odluka Ustavnog suda

Čovićevom produljenju radnog odnosa iz rujna 2014. potrebno je pridati nešto više pažnje. Tada 65-godišnjak, profesor Čović dobio je jednokratno produljenje radnoga odnosa na pet godina, zahvaljujući odluci Ustavnog suda iz srpnja 2014. Ta je odluka profesorima poput Čovića, odnosno onima koji su bili u trajnom zvanju na dan 30. srpnja 2013., dala mogućnost jednokratnog produljenja radnog odnosa od pet godina. Takva mogućnost proizlazi iz ranije verzije Zakona o znanosti.

Drugim riječima, Ustavni je sud za ovu specifičnu kategoriju profesora (trajno zvanje na dan 30. srpnja 2013.) odlučio da njihova produljenja radnih odnosa idu po verziji Zakona iz 2003. (moguće jednokratno produljenje od pet godina), a ne onoj iz 2013. koja mogućnost za produljenje daje u spomenutom ritmu 2+2+2… Štoviše, za ovu konkretnu skupinu profesora Ustavni je sud svojom odlukom izrijekom ukinuo zakonske odredbe koje produljenje radnog odnosa nakon 65. definiraju u dvogodišnjem ritmu.

Mirovina koja se još neće dogoditi

Prema Odluci o produljenju rada profesora Čovića iz 2014., koju potpisuje tadašnji dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras, omogućen mu je radni odnos “do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina života”. Odluku je potom potvrdilo Vijeće društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu, precizirajući, s obzirom na Čovićeve godine, kako mu se radni odnos produljuje “do isteka akademske godine 2018./2019.”. Zadnji dan rujna 2019. ujedno je i posljednji dan te akademske godine.

No, izvjesno je kako će Čović 1. listopada na Sveučilište ušetati kao prorektor, a na Hrvatske studije kao svi ostali, tamo zaposleni profesori. Naime, kako bi zadržali prorektora Čovića u aktivnom radnom odnosu, Hrvatski su studiji u srpnju na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća jednoglasno utvrdili potrebu za nastavkom Čovićeva rada i to na vrijeme od dvije godine.

Odluku je donijelo znakovito povjerenstvo

Pa su, sukladno tome, krenuli u nužnu proceduru utvrđivanja kriterija znanstvene i nastavne izvrsnosti profesora Čovića i za tu priliku imenovali tročlano povjerenstvo. Njegov je sastav također iznimno zanimljiv i znakovit. U njemu je, primjerice, Pavo Barišić, bivši ministar znanosti i obrazovanja, nedavno zaposlen na Hrvatskim studijima na istom odsjeku kao i Čović. Zanimljivo, Barišić je s Čovićem tijekom 2019. objavio zajednički znanstveni članak koji je, pak, uključen u izvještaj o Čovićevoj znanstvenoj izvrsnosti.

U povjerenstvo je imenovan i Mislav Kukoč, predstojnik Odsjeka za filozofiju na kojemu Čović i Barišić rade, ujedno i Čovićev suradnik iz Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, kojem je Čović na čelu. Treći je član povjerenstva Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti.

Gospodin Čović bio je na sjednici na kojoj se o njemu odlučivalo

Tročlano povjerenstvo utvrdilo je da Čović ispunjava kriterije znanstvene i nastavne izvrsnosti nužne za produljenje radnog odnosa iznad 65. godine i predložilo nacionalnom Matičnom odboru za filozofiju i Vijeću Društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu da donesu finalne odluke kako bi se Čoviću mogao produljiti radni odnos za dvije godine.

Matični odbor to je učinio još 28. kolovoza, čiju je odluku potpisao predsjednik odbora Lino Veljak, još jedan Čovićev dugogodišnji suradnik. Vijeće društveno-humanističkog područja učinilo je to na sjednici održanoj ovaj tjedan. Pritom je za odluku glasovalo 50 članova Vijeća, 21 je bio protiv, uz sedam suzdržanih. Kako smo doznali od članova Vijeća, prorektor Čović bio je prisutan na sjednici tijekom rasprave o njemu samome, što je također zgodna crtica u priči.

Fakultet je radio protivno odluci Ustavnog suda

Sljedeća je stepenica Senat Sveučilišta, zakazan za 10. rujna, a prema dosad uvriježenom senatskom prihvaćanju odluka koje rektor priredi za izglasavanje, teško je očekivati bilo kakav drugi ishod osim onog pozitivnog za nesuđenog umirovljenika Čovića.

Hrvatski studiji i imenovano povjerenstvo u cjelokupnom su se postupku vodili odredbama važećega Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, iako to nisu smjeli zbog spomenute odluke Ustavnog suda.

‘Cijeli ovaj postupak nezakonit je i nedopušten’

Na naš konkretan upit o mogućnosti novog produljenja radnog odnosa prorektora Čovića, iz nadležnog ministarstva su nas uputili na Odluku Ustavnog suda iz 2014., upravo onu prema kojoj se na profesore poput Čovića primjenjuju ranije odredbe Zakona o znanosti, a prema kojima se ugovor o radu takvim profesorima može produžiti do isteka akademske godine u kojoj navršavaju 70 godina.

Specifičnu situaciju prorektora Čovića u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja tumače slično kao u Ministarstvu. S obzirom na Odluku Ustavnog suda iz 2014., smatraju kako se odredbe važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti, koje se odnose na produljivanje radnog odnosa u ritmu 2+2, ne mogu primijeniti na profesore u situaciji poput Čovićeve.

Štoviše, Sindikat smatra kako bi bilo nezakonito i nedopušteno voditi postupak prema važećim odredbama Zakona o znanosti u slučaju redovitog profesora koji je 2013. bio u trajnom zvanju, a koji je navršio 70. godinu života i kojem je već produljen radni odnos za pet godina nakon navršene 65., u skladu s ranijim zakonodavstvom.

Tko bi mogao pokrenuti to pitanje na sveučilištu?

Pravnica Sindikata Ana Petošić za Telegram je dodatno pojasnila kako redovitim profesorima, koji su na dan 30. srpnja 2013. bili u trajnom zvanju (u toj je situaciji bio i Čović), “radni odnos prestaje istekom akademske godine u kojoj su navršili 70. godinu života bez mogućnosti njegova produljenja za još dvije godine”.

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali o ovoj temi, dijele mišljenje kako bi konačna odluka Senata o novom produljenju radnog odnosa ključnog Borasovog suradnika po svemu trebala biti – ništavna. No, tko će to pitanje potegnuti i otvoriti na Sveučilištu, pitanje je za milijun dolara. Po svemu sudeći, kadrovska politika zagrebačkog sveučilišta i dalje će biti u rukama prorektora za kadrovski razvoj, nakon što je riješeno kadrovsko pitanje samog prorektora. Profesoru Čoviću prije 11 dana poslali smo upit misli li produljiti svoj radni odnos i prema kojim zakonskim odredbama, no nismo dobili odgovor.

Dora Kršul
Telegram autor
241 članak Više o autoru
Više s weba