Boris Johnson traži suspenziju parlamenta, oporba ga optužuje za puč. Što to znači za Brexit?

Oporba je na nogama i Johnsona proziva za pokušaj puča u parlamentu

LONDON, ENGLAND - JULY 24: New Prime Minister Boris Johnson arrives to speak to media outside Number 10, Downing Street on July 24, 2019 in London, England.  Boris Johnson, MP for Uxbridge and South Ruislip, was elected leader of the Conservative and Unionist Party yesterday receiving 66 percent of the votes cast by the Party members. He takes the office of Prime Minister this afternoon. (Photo by Chris J Ratcliffe/Getty Images)
FOTO: Getty Images

Dva mjeseca prije planiranog datuma Brexita, britanski premijer Boris Johnson izazvao je novu, iznimno ozbiljnu političku krizu u Velikoj Britaniji koja bi u konačnici mogla srušiti njegovu vladu. Johnson je od britanske kraljice zatražio da prekine trenutnu sjednicu parlamenta već u drugom tjednu rujna i da novo zasjedanje počne tek 14. listopada, dva tjedna prije planiranog Brexita.

Takav potez otežao bi ili čak onemogućio oporbenim zastupnicima i protivnicima neuređenog Brexita da zaustave Johnsonove planove o izlasku Britanije iz Europske unije 31. listopada s, ili bez sporazuma s EU-om. Johnson je obećao da će Brexit provesti „sa štitom ili na štitu” („do or die”, kako navode britanski mediji) i čini se da je u tome posve ozbiljan.

Oporba na nogama

Ono što Johnson sada traži od britanske kraljice nije raspuštanje parlamenta – nakon kojeg bi uslijedili novi izbori – nego prekid aktualne sjednice. Zastupnici bi se u parlament, nakon ljetne stanke, trebali vratiti početkom sljedećeg tjedna. No, umjesto da zasjedaju dva tjedna prije prekida rada, prema Johnsonovom planu sjednica bi trajala još samo tjedan dana.

O ovom kontroverznom potezu, koji je oporbu u Britaniji odmah digao na noge, spekulira se već tjednima. Bivši britanski premijer John Major još je, primjerice, prije više od mjesec dana izjavio da bi bio spreman ići na sud kako bi blokirao novog premijera u ostvarenju takvog plana.

Johnsonov zahtjev kraljici upućen je dan nakon što su se, na inicijativu vođe Laburističke stranke Jeremyja Corbyna, sastali zastupnici iz redova oporbe koji se protive kaotičnom Brexitu i koji žele zaustaviti novog britanskog premijera da Britaniju izvede iz EU-a 31. listopada bez sporazuma. Na zahtjev drugih oporbenih stranaka, lider laburista pristao je privremeno odustati od prijedloga da se Johnsonovoj vladi u parlamentu izglasa nepovjerenje i tako pokuša zaustaviti neuređeni Brexit. Umjesto toga, dogovoreno je da će to nastojati učiniti donošenjem zakona, a da je glasanje o povjerenju zadnja opcija.

Padaju teške riječi

Johnsonov današnji manevar izazvao je bijes i nevjericu među britanskim političarima koji se protive neuređenom Brexitu i strahuju od njegovih potencijalno dramatičnih posljedica. Ne biraju se riječi kojima se opisuje Johnsonov zahtjev, za koji Downing Street očekivano tvrdi da nije motiviran željom da se Brexit provede pod svaku cijenu.

Oporbenjaci, međutim, tvrde da je potez britanskog premijera nečuven, skandalozan, kukavički pa čak i pokušaj puča. „Ova je akcija krajnje skandalozna suprotnost našoj demokraciji. Ne možemo to dopustiti”, poručio je preko Twittera drugi čovjek laburista Tom Watson. „Boris Johnson pokušava napraviti puč u parlamentu, protiv vas birača i vaših političkih predstavnika”, bila je oštra laburistica Diane Abbott.

Mračan dan za demokraciju

Škotska premijerka Nicola Sturgeon poziva na zajedničku akciju protiv Johnsona. „Ako se zastupnici ne ujedine da bi ga sljedećeg tjedna zaustavili, današnji dan bit će zabilježen u povijesti kao mračan dan za britansku demokraciju”, poručila je. Škotska se, s većinom od 62 posto, na referendumu prije tri godine izjasnila protiv Brexita. Neuređeni Brexit, koji je sve izgledniji, za Škotsku je dakako još neprihvatljiviji.

Sturgeon poziva da im se priključe i zastupnici torijevaca iz Škotske koji se protive kaotičnom Brexitu. U vladajućoj Konzervativnoj stranci, koju vodi Johnson, ima dosta otpora prema njegovim planovima. Jedan od istaknutijih konzervativaca, bivši ministar financija Philip Hammond nazvao je današnji premijerov potez „duboko nedemokratskim”. Hammond je bio ministar u vladi Therese May, a ostavku je dao prije nego što je Johnson preuzeo premijersku dužnost.

Rušenje vlade u parlamentu?

Oporba tek treba zbiti redove nakon vladine odluke o prekidu rada parlamenta koja ih je očito šokirala. U prvi plan sada bi mogao doći prijedlog laburističkog vođe Corbyna o rušenju Johnsonove vlade u parlamentu.

Corbyn je još sredinom kolovoza pisao čelnicima ostalih oporbenih stranaka i torijevcima koji se protive Johnsonu, tražeći podršku za izglasavanje nepovjerenja vladi. Problem za realizaciju njegovog prijedloga krije se u činjenici da lider laburista želi onda sebe instalirati kao prijelaznog premijera na čelu privremene vlade koja bi imala zadatak tražiti od EU-a još jednu odgodu Brexita radi održavanja izbora.

Pojedinim oporbenjacima, a torijevcima svakako, nije prihvatljivo da olakšaju Corbynu ulazak, pa makar i privremeni, u Downing Street. No, pitanje je hoće li današnji manevar Borisa Johnsona ipak olakšati dogovor među oporbom i pridobiti pokojeg zastupnika iz vladajućih redova.

Uvod u još veći politički kaos

Johnson, naime, u parlamentu nema nimalo jednostavnu situaciju. Većina na koju može računati pri glasovanju nedavno se istopila na samo jedan glas. Stoga je u parlamentu politički vrlo ranjiv.

Pad vlade ne bi značio automatski da je Brexit odgođen niti da je izbjegnut rizik od neuređenog izlaska zemlje iz EU-a. Johnson ima još nekoliko aseva u rukavu, mada bi oni mogli voditi u još veći politički kaos. O tome je danas dao naslutiti novinar Financial Timesa Sebastian Payne koji je, pozivajući se na neslužbene izvore, na Twitteru objavio da u slučaju izglasavanja nepovjerenja, vlada ne bi dala ostavku.

 

Prema njegovim informacijama, u Downing Streetu računaju da oporba ne bi u parlamentu mogla okupiti alternativnu većinu koja bi podržala neku drugu vladu. U tom slučaju, ako nakon 14 dana ne bi bilo nikakvog rješenja, Johnson bi mogao raspisati nove izbore. Ništa ga, međutim, ne sprječava da odabere datum nakon 31. listopada i Brexita.