Božo Petrov: Naravno, cilj nam je da Vlada potraje. Međutim, granice su tu, nećemo se odricati integriteta

Petrov je razgovarao s novinarima Telegrama nakon Crnojine ostavke

FOTO: Vjekoslav Skledar

Čelnik Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov za Telegram je progovorio o prvoj aferi nove Vlade i dramatičnim satima kada se na maratonskim sastancima u Banskim dvorima odlučivalo o smjeni ministra branitelja Mije Crnoje.

Sa čelnikom stranke Most, koja je cijelo vrijeme zagovarala velike reforme, razgovarali smo i o tome koji će biti njegovi prvi potezi iz Banskih dvora, ali i kako će funkcionirati donošenje odluka u sporazumskoj Vladi Most-Domoljubna koalicija.

TELEGRAM: Možete li nam reći zašto je trebalo tako mnogo vremena, jučer 11 sati, danas 6, da se donese odluka o smjeni ministra Crnoje kad je sve izgledalo prilično jasno već od samog početka? Zašto se odluka nije mogla donijeti i prije?

PETROV: Vjerujemo da je Hrvatska prošla vrijeme prijekih sudova, i samo u potpuno jasnim i iznimno delikatnim kriznim situacijama mogu se donijeti brze odluke. U ovoj situaciji smatramo da je bilo potpuno korektno dati dovoljno vremena i priliku osobi poput gospodina Crnoje da obrazloži što se to sve događalo, ali na temelju argumenata i dokumenata.

Koliko smo zapravo bili u pravu pokazuje časna i moralna odluka gospodina Crnoje da bez obzira što određene radnje nemaju zakonsku težinu, on je odstupio s mjesta ministra. Time je pokazao upravo ono što smo cijelo vrijeme govorili – da je ova Vlada potpuno drukčija od drugih u kojima su se nalazile osobe za koje je bilo jasno da su počinile kaznena djela i prije pokretanja sudskih postupaka, a bile su od svojih vođa zaštićene kao lički medvjedi.

Je li Most korektiv koalicije? Ovo je samo prvi korak u onom što je uloga Mosta u Vladi. Bit ćemo neumorni i nedvosmisleni

TELEGRAM: U nekim bitnim pitanjima, poput registra izdajnika nacionalnih interesa, jasno ste se suprotstavili stavovima gospodina Karamarka. Jeste li vi, zaista, spremni biti korektiv svoje koalicije?

PETROV: To je samo prvi korak u onom što je uloga Mosta u ovoj Vladi. Neumorno ćemo upozoravati na ključne reforme koje se moraju provesti i istodobno nedvosmisleno izraziti naše mišljenje o potezima kao što je objava registra izdajnika. Mnogo puta smo naglasili koja su ključna pitanja i potezi koje Vlada mora provesti. Stvari nikada nisu crno-bijele, i nismo za ishitrene odluke, međutim to ne znači da mišljenje nećemo iznijeti i do njega držati, kao što ne znači i da nemamo kriterije.

TELEGRAM: Dokle ste spremni ići u tome? Postoji li granica koju nećete prijeći zbog interesa održanja vladajuće koalicije?

PETROV: Stojim beskompromisno iza činjenice da ćemo se boriti za ono što nam je važno – ekonomski boljitak svih građana, konkurentnije gospodarstvo, temeljitu reformu pravosuđa i jednakost građana, učinkovitiju javnu upravu i slično. Naravno da nam je cilj da ova Vlada potraje kako bismo promijenili stvari zbog kojih smo se i uključili u politiku. Međutim, granica postoji – granica je naš integritet. Ako se toga budemo morali odricati radi “očuvanja” nečega, toga nečega – neće biti.

TELEGRAM: Dosad smo u Vladi imali potpredsjednike koji su zaduženi za određene resore, sada imamo dva potpredsjednika koji ih nemaju. Koji će onda biti djelokrug vaših poslova? Sve pomalo ili ćete se fokusirati na određeno područje?

PETROV: Zbog opsega posla unutar raznih resora i potrebe za koordinacijom između ministarstava, moj posao bit će njihova koordinacija s ciljem da se provedu usuglašene reforme. One često nisu vezane samo uz jedan sektor, zbog čega je potrebna koordinacija. Isto tako, dodatni posao bit će kontrola obavljenog i strateško planiranje budućeg posla u točnim vremenskim intervalima.

Ne želim komentirati je li HDZ pokraden na izborima. Ako g. Karamarko smatra da je to moguće, neka se istraži

TELEGRAM: Kad smo prošli put razgovarali jasno ste kazali da je negacija antifašizma neprihvatljiva. Hoćete li to ponoviti ministru kulture?

PETROV: Ja sam to već ponovio, a bit će sigurno još prilika da ministar Hasanbegović pojasni svoje stajalište.

TELEGRAM: Općenito, kako gledate na njegove stavove? Pogotovo u svjetlu činjenice da je bio član ekstremnih političkih stranaka koje, usput rečeno, nemaju nikakve veze s demokratski proklamiranim stajalištima Mosta?

PETROV: Ne bih komentirao njegova osobna stajališta i političku pripadnost u prošlosti. Međutim, odluke koje će donositi kao ministar svog resora trebaju biti usuglašene i s nama i odražavati demokratska stajališta.

TELEGRAM: Potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš rekao je kako će se početi raditi na zakonu o lustraciji, a zalaže se i za ukidanje zakona o životnom partnerstvu. Kakav je stav Mosta prema tome?

PETROV: Nemamo nikakvu naznaku takvih prijedloga, pa ne bismo zaključivali napamet.

TELEGRAM: Tko nije dopustio da Ivan Lovrinović dobije funkciju? Vi ili HDZ, ili pak premijer Orešković?

PETROV: Nije riječ o tome da netko nekome “nije dopustio” poziciju. Predsjednik Vlade je birao sebi najkompatibilnije suradnike od ponuđenih kandidata.

TELEGRAM: Je li vas, kao čovjeka, razočarao njegov postupak kad nije dao podršku vašoj vladi?

PETROV: Iako su u javnosti stvoreni dojmovi da sve oko formiranja Vlade traje predugo, to uopće nije bilo tako. Za tako ozbiljan posao svi smo imali premalo vremena, pa smo radili dan i noć. Zato neke stvari nismo na dovoljnoj razini iskomunicirali ni međusobno u Mostu. Zato ne mogu govoriti o razočaranju, nego i o tome da ni sam nisam uspio posvetiti dovoljno vremena svakom prijedlogu i drukčijem pogledu na proces koji je trajao danonoćno.

Vijeće za suradnju nas i HDZ-a treba usklađivati političku volju kako se nekim stvarima premijer ne bi trebao baviti i da se može fokusirati na bitna pitanja

TELEGRAM: Činjenica je da ste sa 19 izabranih zastupnika pali na njih 12. Otežava li vam to poziciju u koaliciji i opterećuje li to vaše odnose s gospodinom Karamarkom?

PETROV: Most i dalje okuplja 15 zastupnika, a jedna zastupnica s Mostove liste dio je vladajućih preko kluba HSLS-a. Pozicije s HDZ-om i Domoljubnom koalicijom, manje ovise o fiksnom broju zastupnika jedne i druge strane, nego o kompletnom poslu koji trebamo zajedno obaviti. A osim toga, Most je do 19 mandata došao s 13,5 posto potpore građana, a prema posljednjem istraživanju ima potporu 14,5 posto birača. To je više, a ne manje u odnosu na izborni rezultat.

TELEGRAM: Koja je najvažnija stvar koju ste naučili u ova tri dinamična mjeseca?

PETROV: Boriti se za stvari koje su na dnevnom redu sutra, a ne za one od jučer. Ciljevi su uvijek naprijed, a ne nazad. Mnogi pak u politici i inače u karijeri žive od onog “nazad”.

TELEGRAM: Mislite li da je HDZ-u ukradeno, kako kaže gospodin Karamarko, 5-6 mandata?

PETROV: Ne bih želio komentirati te navode. Ako gospodin Karamarko to smatra mogućim, neka nadležne institucije provedu istragu.

TELEGRAM: Čeka vas teška politička borba oko sastavljanja proračuna. Nema najave bitnih rezova, a treba smanjiti deficit za 4,5 milijardi. Kako?

PETROV: Ne želim prejudicirati ono što ćemo u tom smislu odraditi s premijerom na čelu. Tu će njegova uloga doći do izražaja i ja mu dajem punu potporu. Prostora sigurno postoji kad se pogledaju sve stavke proračuna. Dopustite mi jednu aktualnu usporedbu. Našim rukometašima trebao je rezultat od nemogućih 11 golova razlike. Djelovalo je nemoguće. I bilo bi da je to trebao odraditi samo jedan od njih.

Ali zbili su redove i 60 minuta se ponašali kao jedinstveni stroj koji je podređen samo jednoj ideji – uspjehu. I uspjeli su. Tako treba i nova hrvatska Vlada. Svi se trebamo koncentrirati na uspjeh u svim područjima, a pogled treba usmjeriti na cijeli “teren” – i obranu (rashode) i napad (prihode). Vjerujem u uspjeh. Ni Mostu nitko nije dao šanse ni za 9 mandata, a uspješno smo došli do 19. A tri su nam još izmaknula za nekoliko stotina glasova. Danas bismo imali i ta tri prema anketama, a koliko smo pritisaka istrpjeli posljednja dva mjeseca. Dakle, može se.

Nimalo mi ne smeta što gospodin Orešković ima problema s izgovorom i gramatikom. Nadam se da će na kraju mandata čitati Krležu i Matoša!

TELEGRAM: Analitičari tvrde da je to najveći izazov snage i jedinstva nove vlade, skeptični su. Što biste im poručili?

PETROV: Samo vrijeme i potezi koje ćemo povući pokazat će našu kvalitetu, marljivost i znanje. Nama je zadani cilj izazov, nama su najavljene prepreke motivacija, a ne demotivacija.

TELEGRAM: U dokumentu o funkcioniranju Vijeća za suradnju, ako se ne varam, na samo dva mjesta spominje se premijer. Postoji li opasnost da takav oblik funkcioniranja, zapravo, marginalizira Vladu i gospodina Oreškovića?

PETROV: Vijeće za suradnju treba uskladiti političku volju dviju opcija koje su se udružile oko zajedničkog premijera. Mi smo tu usmjereni na to da on dobije sinkroniziranu potporu, a ne da sam mora malo gledati na jednu, malo na drugu stranu. Čim se ono pokrene i neki će se problemi rješavati tu, upravo zato da se njima ne treba baviti premijer i da se može fokusirati na bitno.

TELEGRAM: Potpisnik toga sporazuma je i stranka Milana Bandića. Kako ste kao stranka koja je inzistirala na politici bez ljudi koji su pod istragama ili s optužnicama pristali na to?

PETROV: I neke druge političke opcije mogu u mandatu ove Vlade dati svoju potporu na razne načine, pa i samo potporom određenih zakonskih reformskih paketa. To očekujemo u nekim stvarima i od ostatka oporbe. To, međutim, ne mijenja našu poziciju da svatko odgovara za osobne probleme. Nema kolektivne odgovornosti za nečije osobne situacije. No, dođe li do toga da netko svoje glasove uvjetuje opstrukcijom bilo kojeg dijela sustava vlasti, Most će odbiti takve uvjete suradnje.

TELEGRAM: Smeta li vam u komunikaciji činjenica da premijer sasvim ne razumije hrvatski jezik?

PETROV: Nimalo. Gospodin Orešković ima isključivo problem s izgovorom i gramatikom, ali razumije stvari sasvim dobro. Međutim, kako je i sam najavio, radit će, a već se vidi da i radi, na poboljšanju komunikacije na hrvatskom jeziku. Za četiri godine očekujem da Hrvatska bude stabilna i uspješna država čiji premijer Tihomir Orešković na kraju mandata čita Matoša i Krležu u “originalu”!


 

Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 30. siječnja 2016.