Brojke rastu, priča se o trećem valu, a AstraZenecu su blokirale tri najmoćnije EU države. Što nas čeka na proljeće?

U Hrvatskoj je broj novozaraženih koronavirusom porastao na tjednoj razini za 28,8 posto, objavljeno je na današnjoj konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite. Porast na tjednoj razini više nije neka novost – u Hrvatskoj se brojevi novozaraženih polako ali postojano dižu već neko vrijeme. Situacija je slična u mnogim europskim zemljama, naročito u neposrednom susjedstvu.

Premda još uvijek nije sasvim jasno je li širenje isključiva posljedica pojave novih, zaraznijih sojeva koronavirusa, treći val pandemije sve se češće spominje kao izvjestan rasplet situacije u Europi. Stanje dodatno otežava kašnjenje projekta procjepljivanja europske populacije, a najnovije probleme u tom smislu donio je val odustajanja europskih država od korištenja cjepiva koje je proizvela AstraZeneca.

Premda zdravstvene ustanove uvjeravaju kako nema poveznica između cijepljenja oksfordskim cjepivom i nastanka potencijalno smrtonosnih krvnih ugrušaka, sve je više zemalja koje privremeno suspendiraju njegovu primjenu. Tom popisu danas su se priključile tri najvažnije države Unije – Njemačka, Italija i Francuska. Pripremili smo pregled najnovijih vijesti iz susjedstva i iz najteže pogođenih područja.

1. Najveće zemlje EU blokiraju AstraZenecu

Njemačka privremeno obustavlja korištenje cjepiva AstraZenece protiv covida-19, priopćilo je u ponedjeljak poslijepodne ministarstvo zdravstva. Ministarstvo se pozvalo na preporuku Instituta Paul Ehrlich za cjepiva i biomedicinu da se provedu daljnja ispitivanja. Institut smatra da su potrebna daljnja ispitivanja nakon slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka kod ljudi cijepljenih u Europi, rekao je glasnogovornik ministarstva, nakon što je nekoliko zemalja već poduzelo takav korak.

Nedugo nakon objave te vijesti stigle su informacije da su se za isti potez odlučile Italija i Francuska. U Talijanskoj regiji Piedmont vlasti su nedugo prije uvođenja zabrane zaplijenile pošiljku od gotovo 400 tisuća doza, nakon što je 57-godišnji muškarac umro nedugo nakon cijepljenja. Vrhovno nacionalno zdravstveno tijelo AIFA nedugo potom objavilo je da poduzima privremenu mjeru opreza zabrane korištenja oksfordskog cjepiva koja ostaje na snazi sve dok Europska medicinska agencija ne ocijeni je li on zaista opasno po zdravlje.

Istu odluku donijela je Francuska, također prekinuvši cijepljenje AstraZenecom do pravorijeka EMA-e. Predsjednik Emmanuel Macron kazao je kako je mjera poduzeta iz predostrožnosti, izrazivši nadu da će se cijepljenje uskoro nastaviti. Zabrana je na snazi do sutra poslijepodne, javlja Reuters.

2. Njemačka na početku trećeg vala

Premda državni dužnosnici u trenucima krize obično izbjegavaju termine koji bi mogli izazvati paniku, u Njemačkoj se potkraj prošlog tjedna situacija kretala u tom smjeru da je jedan od vrhovnih medicinskih autoriteta otvoreno govorio o trećem valu. „Postoje jasne naznake da je u Njemačkoj započeo treći val pandemije. Ja sam vrlo zabrinut“, rekao je direktor Instituta Robert Koch Lothar Wieler. Kada se pogledaju posljednje brojke, jasno je o čemu Wieler govori.

Danas su u toj zemlji zabilježena 6.604 nova slučaja zaraze, čak 1.593 više nego prošloga tjedna. Nakon značajnog pada broja novih slučajeva u siječnju i veljači, Njemačka ponovo bilježi rast broja novozaraženih u ožujku. Preko 55 posto novozaraženih je inficirano tzv. britanskom varijantom virusa B.1.1.7. Premda je dvotjedna incidencija u toj zemlji 137.4, što je nisko i u usporedbi s hrvatskih 162.4, Nijemci su na oprezu.

3. Bergamo u BiH

U BiH je danas potvrđeno nešto manje od 600 novih slučajeva zaraze koronavirusom, no čak 63 smrtna slučaja povezana s Covidom, a predstavnici vlasti i zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se stanje neprekidno pogoršava i podsjeća na ono iz talijanskog Bergama s početka pandemije. “Mi više ne čekamo scenarij Bergamo, mi jesmo Bergamo. Sarajevo je trenutno najveće žarište u Europi“, rečeno je na današnjoj sjednici Skupštine županije Sarajevo.

Prema podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo novozaraženih je u ponedjeljak bilo više od 500, a 13 oboljelih od covida je umrlo. Liječnik Kliničkog centra u Sarajevu (KCUS) Mirsad Granov kazao je kako očekuju priliv sve većeg broja pacijenata. Uprava KCUS-a u ponedjeljak je proglasila izvanredno stanje za svoje zaposlenike i ukinula sva odsustva i godišnje odmore kako bi mogli skrbiti o pacijentima na odjelu za covid, kojih je trenutačno 519. “Pribojavamo se najgoreg scenarija gdje ćemo imati smrtnost od 10 i 20 posto”, kazao je Granov.

Istodobno, zdravstvene vlasti u Hercegovini upozorile su u ponedjeljak kako je među novozaraženima koronavirusom sve više mlađih osoba koje u bolnicu dolaze u lošijem stanju nego u ranijim valovima ove epidemije. ”Neosporno je da se radi o trećem valu. Radi se o povećanju koje je zabrinjavajuće i koje je veliki izazov za zdravstveni sustav”, rekao je infektolog dr. Siniša Skočubušić iz covid bolnice u Mostaru, na prvoj konferenciji za novinare održanoj nakon više mjeseci.

4. U Srbiji sutra o novim mjerama

Srbijanske zdravstvene vlasti od 3. ožujka registriraju po više od 4000 novozaraženih koronavirusom na dnevnoj razini, ali se – unatoč sve glasnijim zahtjevima liječnika iz covid bolnica i stručnjaka iz Kriznog stožera – vlada Ane Brnabić još nije odlučila pooštriti epidemiološke mjere.

Od nedjelje popodne do ponedjeljka na covid-19 testirano je 15.265 uzoraka i svaki treći je bio pozitivan – ukupno 4634, a od posljedica infekcije umrlo je 28 oboljelih. Na bolničkom liječenju je 4516 pacijenata, od kojih 219 na na respiratorima.

Srbija je 24. prosinca počela kampanju masovnog cijepljenja, u početku cjepivom Pfizer/BioNTecha, potom ruskim Sputnjikom V, te kineskim Sinopharmom, a od prije dva tjedna i AstraZenecom.

U međuvremenu, epidemiloški podaci počeli su kontinuirano ukazivati na ponovno povećanje zaraza i broja hospitaliziranih, što se pripisuje nepoštivanju mjera, opuštanju zbog kampanje cijepljenja, te širenju infekcije zbog masovnog povratka sa zimovanja.

Zbog protuzakonitog rada ugostiteljskih objekata mimo propisanih zabrana komunalna policija i inspekcijske službe podnijele su desetke kaznenih i prekršajnih prijava, neki su klubovi zatvoreni, ali se broj zaraza nije smanjivao, dok su liječnici počeli sve glasnije upozoravati i apelirati da se strogim mjerama prekine lanac zaraze i rastereti zdravstveni sustav.

Premda su još krajem prošlog tjedna očekivalo da će Krizni stožer s Vladom Srbije usuglasiti stroža ograničenja i proglasiti potpuno zatvaranje od najmanje sedam do 14 dana, mjere su izostale i ponovno je proglašeno samo vikend zatvaranje, od petka u 21 do ponedjeljka u šest ujutro.

Premijerka Brnabić istaknula je u nedjelju da su strože mjere neophodne i krajem dana održala konzultacije s liječnicima iz stožera, a odluka Vlade je najavljena je za danas, no to nije dogodilo. Nova sjednica Kriznog stožera najavljena je za utorak u 17 sati.

5. Italija se vraća u lockdown

Mjere zatvaranja za više od 40 milijuna ljudi u Italiji zbog loše situacije s pandemijom koronavirusa na snazi su od ponedjeljka. Osim otoka Sardinije na kojemu jedva postoje ograničenja, sve talijanske regije podliježu srednje strogim pravilima narančaste ili najstrože crvene zone. Uz Lombardiju s metropolom Milanom i Lacij s glavnim gradom Rimom, u crvenu zonu spadaju i Veneto i Emilia-Romagna.

Ljudi ondje mogu napustiti domove samo za odlazak u kupovinu, za hitne slučajeve ili prilikom odlaska na posao. Sport na svježem zraku dopušten je isključivo ako su sami. Učenici se vraćaju u školu na daljinu.

S obzirom na uskrsne blagdane, vlada pod bivšim šefom Europske središnje banke (ECB) Mariom Draghijem već je krajem prošlog tjedna odlučila da će se crvena zona odnositi na cijelu zemlju od 3. do 5. travnja. U posljednje vrijeme pandemija koronavirusa pogoršala se u ovoj zemlji od 60 milijuna ljudi, s novim porastom dnevnih infekcija. Do sada je više od 102.000 ljudi umrlo od zaraze koronavirusom, a vlasti su zabilježile više od tri milijuna slučajeva.

6. Češka se nada da su mjere pomogle

Češka je posljednjih tjedana među pandemijom najteže pogođenim zemljama u svijetu. Prema dvotjednoj incidenciji uvjerljivo je najlošija država EU, dok broj teško bolesnih građana raste takvom brzinom da zdravstveni sustav s njima više ne može izaći na kraj. Češka već tjednima ima i jednu od najvećih stopa umrlih u svijetu po glavi stanovnika, pa je vijest o blagom padu broja novozaraženih danas dočekana kao tračak nade da bi se situacija mogla popraviti u dogledno vrijeme.

Usprkos poboljšanju, još nema naznaka popuštanja strogih mjera koje su u toj zemlji posljednji put pojačane 1. ožujka. Vlasti poručuju kako se tome ne treba nadati prije Uskrsa. Dakle, Čehe čeka još najmanje tri tjedna strogih zabrana koje uključuju zabranu putovanja unutar zemlje i zabranu rada svih prodavaonica osim onih najnužnijih. U Češkoj je dosad od Covida umrlo više od 22 tisuće ljudi.