Bujas: ’Nova zatvaranja ne dolaze u obzir. Ugostitelji nisu krivi za širenje virusa, škole su veći problem’

U razgovoru za Telegram predsjednik Glasa poduzetnika ističe: 'Veliko je pitanje kako to da imamo tako malo procijepljenih i tko će za to odgovarati'

Posljednjih dana iz raznih smjerova stižu upozorenja da je situacija s epidemijom sve kompliciranija, pa je tako Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) uputila apel kojim upozoravaju da bi bolnički sustav, zbog preopterećenosti, mogao kolabirati.

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit izjavila je da broj pozitivnih pacijenata prelazi četiri tisuće, te da udio od 30 posto pozitivnih pokazuje da je epidemija izvan kontrole.

HUBOL: Praznimo škole, a punimo kafiće

Šmit smatra da je Vlada loše reagirala na epidemiju, da su se slale kontradiktorne poruke te da sada imamo situaciju da je procijepljenost populacije ispod 50 posto, dok se istovremeno bolnički kreveti pune. “Trebat će uvoditi i restriktivnije mjere, covid-potvrde su se pokazale kao efikasan način kontroliranja epidemije. Ne bi trebalo raditi kontradiktorne poruke u smislu da praznimo škole, a punimo kafiće”, rekla je Šmit.

Javio se i znanstvenik Ivan Đikić koji je upozorio da treba smanjiti kontakt ljudi u zatvorenim prostorima te je istaknuo da treba cijepiti djecu od 12 do 15 godina. Dodao je i da postoji niz mjera koje se mogu poduzeti a da ne spadaju u lockdown. “Trošak našeg bolničkog liječenja je ogroman, puno veći nego zatvaranje kafića”, kaže Đikić.

Hoće li biti novog lockdowna ili uvođenja nekih novih restrikcija odlučit će, naravno, Vlada, no poduzetnici su protiv ponovnog ograničavanja rada jer smatraju da njihove aktivnosti nisu krivac za širenje epidemije.

Bujas: Problem je procijepljenost, lockdown ne dolazi u obzir

Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika kaže da je jedan od glavnih problema niska procijepljenost stanovništva. “Veliko je pitanje kako to da imamo samo oko 50 posto procijepljenih i tko će za to odgovarati”, pita se Bujas. Što se tiče eventualnog novog lockdowna, kaže da je njihov stav jasan – ne dolazi u obzir. Smatra da, ako će se već ići u pooštravanje mjera, da fokus treba biti na obrazovnim institucijama.

“Najveći izvor širenja epidemije trenutno su obrazovne institucije, i smatramo da ako će doći do pooštravanja mjera, da tu treba nešto poduzeti, možda uvesti on-line nastavu, ako uopće takvo nešto dođe na red, ali to bi trebala biti prva instanca”, kaže Bujas.

Bujas smatra i da se ugostiteljski sektor drži propisanih epidemioloških mjera te da zbog toga preko ljeta i nije bilo širenja epidemije, te da se ona počela širiti s početkom školske godine. Podsjeća i na primjer noćnih klubova koji su, kako kaže, u lockdownu već 600 dana, a i bez njih se epidemija širi.

Hrvatska je podbacila u procjepljivanju stanovništva

Ipak, ono s čim će se većina, ili gotovo svi složiti, jest da je Hrvatska zaista podbacila u procjepljivanju stanovništva. Prema najnovijim podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, najmanje jednu dozu cjepiva u Hrvatskoj je primilo tek 57 posto punoljetnih građana. Na razini Europske unije, za usporedbu, procijepljeno je preko 80 posto građana.

Ne izgledaju dobro ni podaci o procijepljenosti po dobnim skupinama. U Hrvatskoj je procijepljeno manje od 60 posto osoba starijih od 80 godina, a upravo su stariji građani, kao što znamo, i najugroženiji u slučaju zaraze. Za to je najodgovornija Vlada.

Postotak procijepljenosti punoljetnog stanovništva barem jednom dozom cjepiva
Procijepljenost barem jednom dozom, po dobnim skupinama