Zabrinjavajući podaci istraživanja: '14 % djece ima kliničke simptome PTSP-a'
Više od 50 posto djece ima oslabljenu koncentraciju, osjećaj praznine i tuge i boje se za zdravlje svoje obitelji
Devet posto djece u Zagrebu ima klinički značajne simptome anksioznosti i depresije ili oboje, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira posttraumatskog stresa. Podaci su to istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba koji se odnose na razdbolje pandemije, a koje je tijekom svog gostovanja na HTV-u iznijela psihologinja i ravnateljica Poliklinike prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.
Dr. Buljan Flander je pojasnila i što točno misli kad kaže da su ti simptomi klinički značajni. “To znači da su na razini dijagnoze. Uzmemo li da u Zagrebu ima 90.000 djece, ovim smo istraživanjem obuhvatili četvrtinu uzorka koji je reprezentativan i možemo reći da se rezultati odnose na svu srednjoškolce i osnovnoškolce”, rekla je.
Više od 5o posto djece s problemima
Prema njenim riječima, više od 50 posto djece ima oslabljenu koncentraciju, osjećaj praznine i tuge, više od polovice njih se boji za zdravlje svoje obitelji i boje se ostati sami. Ističe i da je u porastu broj posjeta Poliklinici i telefonskih poziva. “Puno smo radili na internetu kad je došlo do karantene. Djeca su imala poteškoća s odvajanjem, bojala su se ostati sama, spavati sama, došlo je do porasta autodestruktivnog ponašanja”, upozorava Buljan Flander.
Ukazuje da je Svjetska pedijatrijska udruga ove godine stavila mentalno zdravlje djece kao prioritet u akcijski plan. Za provođenje tog plana, odnosno kako bi se pomoglo djeci, a roditelji imali nekoga kome se mogu obratiti kad uvide problem, rekla je, treba nam više stručnjaka. Također navodi kako bi trebalo uvesti i preventivne preglede mentalnog zdravlja.
Poruka roditeljima školaraca
Ukazala je i na povećan porast broja zlostavljane djece. “Prema podacima MUP -a, kršenje dječjih prava, znači zlostavljanje, povećano je za preko 30 posto, a seksualno zlostavljanje djece u pandemiji povećano je za preko 60 posto. To treba uzeti u obzir, jer toj djeci odmah treba pomoć”, istaknula je.
Osvrnula se i na školsku godinu u pandemiji te je poručila roditeljima i učiteljima da se uspjeh ne smije forsirati i da treba shvatiti da djeca imaju poteškoća – s koncentracijom i strah od neuspjeha. Kako kaže, fokus bi trebao biti na tome da djeca usvoje neke važne navike, poput solidarnosti, pomaganja drugima, a to je nešto što su djeca stekla u pandemiji i što je za njih vrlo vrijedno.