Cijela Hrvatska i danas u crvenom, stanovnici gradova na udaru toplinskih otoka (u kojima su temperature još i više)
Temperatura u hladu meteorološke kućice nije kao ona na asfaltu, ističu stručnjaci
Visoke temperature koje vladaju širom zemlje u središtima gradova su za nekoliko stupnjeva veće od službenih podataka, jer oni proizvode učinak tzv. toplinskih otoka, kažu stručnjaci. Toplinski otoci nastaju zbog upijanja Sunčeve energije u zgradama i asfaltiranim površinama te zbog dodatne topline proizvedene industrijom, prometom, grijanjem i hlađenjem. Također, u gradu nedostaju vegetacija i vodene površine koje bi uravnoteživale temperaturu zraka.
Gotovo svaki grad prati pojava toplinskih otoka, ali u kojoj mjeri će se razviti ekstremne vrućine, ovisi o više činitelja, npr. klimatskim uvjetima, prevladavajućim vjetrovima, vrsti terena, tipu gradnje, veličini grada, itd, kaže Maja Žuvela-Aloise, ekologinja u Središnjem institutu za meteorologiju i geodinamiku u Beču.
Što je grad veći, toplinski otok je prošireniji. Isto tako, ako je grad vrlo kompaktan i bez vegetacije, toplinski otok je izraženiji. Serija toplinskih valova iz 2003. prouzrokovala je u 12 zemalja Zapadne Europe smrt 80 tisuća ljudi, jer ekstremne temperature i toplinski valovi stvaraju opterećenje za ljudski organizam, a povezani su s onečišćenjem zraka kroz stvaranje povišenog prizemnog ozona te su posebno opasni za ljude osjetljivog zdravlja, starije osobe i djecu.
Dugoročna rješenja za toplinske otoke – pametno planiranje gradova
Dugoročna rješenja treba tražiti u pametnom planiranju gradova, kojim bi se izbjegle ili smanjile opasnosti od ekstremnih utjecaja. Riječ je o planskom podizanju zelenih i vodenih površina, izgradnji takozvane zelene i plave infrastrukture pod kojom se podrazumijevaju ne samo novi parkovi, već i zeleni krovovi, fasade, iskorištavanje naplavnih površina za opskrbu vodom i navodnjavanje, kaže Maja Žuvela-Aloise.
Hrvatski gradovi u tom pogledu nisu još napravili bitan pomak. Hina je uputila upit upravama četiri velika grada – Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu – te dobila odgovore da oni nemaju empirijskih istraživanja o toplinskim otocima u svojim urbanim središtima, kao ni o odnosu smrtnosti građana i visokih temperatura. Također, odgovorili su da nemaju kratkoročne ni dugoročne planove za ublažavanje negativnih utjecaja toplinskih valova.
Samo Rijeka djeluje u tom pravcu, podizanjem parkova u centru grada
No, Rijeka je problem već prepoznala pa je Generalnim urbanističkim planom predvidjela podizanje parka Delta u središtu grada, čime će se smanjiti efekt toplinskog otoka u centru i u isto vrijeme pružiti građanima utočište za vrijeme ljetnih žega, kaže se u odgovoru iz Rijeke.
Iz Grada Zagreba još je odgovoreno da njihov Gradski ured za energetiku zaštitu okoliša i održivi razvoj ima Plan prilagodbe klimatskim promjenama u kome su navedene i mjere za ublažavanja efekta urbanog toplinskog otoka. No prema stručnim krugovima, to je tek skica za pripreme budućih odluka.
“Ublažavanju problema urbanih toplinskih otoka treba, naše je mišljenje, pristupiti što prije”, kaže voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda Ksenija Zaninović.
Termometar se pokvario zbog visoke temperature
Temperatura se mjeri hladu meteorološke kućice i kada termometar u njoj pokaže 35 stupnjeva, na ulici temperatura može narasti i na 40 stupnjeva, što uz druge negativne učinke može imati znatan utjecaj na zdravlje ljudi, zaključuje biometeorologinja Ksenija Zaninović.
RTL je jučer proveo mali test te su njihovi novinari u automobilu ugasili klimu i ostavili unutra termometre, ne bi li vidjeli kolika će se temperatura razviti. Jedan se zbog vrućine pokvario, a drugi je pokazao da je, u 13 sati, temperatura bila skoro 60 stupnjeva Celzija.
U Splitu jutros u 7 sati – 30 stupnjeva Celzija
Jutros u 7 sati temperature u cijeloj Hrvatskoj bile su na tragu jučerašnjih u isto doba – velika većina prelazila je 20 stupnjeva, a prednjači ponovno Dalmacija, gdje je primjerice u Splitu u to vrijeme bilo čak 30 stupnjeva. Budući da su pred jutro temperature najniže, to znači da se Splićani noćas vjerojatno nisu baš naspavali. Po prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, danas će biti pretežno sunčano, na Jadranu i vedro te vrlo vruće. Najviša će dnevna temperatura zraka dosezati i 40 stupnjeva. Sutra bi temperature trebale biti nešto niže, ali i dalje će biti vruće. Olakšanje, kažu meteorolozi, nije na vidiku, sve do kraja idućeg tjedna.
Loše su to vijesti, posebno za one koji će danas biti na putu. HAK javlja da su tijekom dana moguće poteškoće u prometu duž Jadranske magistrale na prilazima turističkih gradova i mjesta, trajektnim pristaništima i lukama, graničnim prijelazima i na dionicama cesta na kojima su u tijeku radovi. Na ulazu u Crikvenicu iz smjera Senja dogodila se prometna nezgoda pa se promet preusmjerava kroz sam grad.
Pojačan je promet na autocesti A1 između čvorova Lučko i Bosiljevo 2, u smjeru mora. Povremeno se vozi usporeno, u koloni, između čvorova Novigrad i Vukova Gorica. Pred naplatnom postajom Lučko u oba smjera ujutro nije bilo dužih čekanja.