Cijenjena ruska književna prevoditeljica za Telegram: 'Razmišljam da zbog Vučića i Putina zatražim politički azil u Hrvatskoj'

“Vidjela sam to otvoreno pismo na Facebooku prvih dana nakon početka rata. Svi smo bili duboko šokirani Putinovim užasnim napadom na Ukrajinu, i nisam mogla a da ne stavim svoje ime na to pismo jer je ono točno opisivalo moje osjećaje. Uvijek sam slobodno dijelila svoje stavove s ljudima oko sebe, ali nisam aktivist ili političar”, ističe naša sugovornica dodajući kako smatra da joj se sve ovo događa zbog pritiska Rusije, koja ne želi da se antiratna pozicija širi u drugim zemljama.

‘Uništeni su naši planovi’

Koposova je prvi put s obitelji u Srbiju došla 2017. Iduće godine unajmili su kuću na selu na nekoliko mjeseci kako bi vidjeli je li to prava zemlja za njih. “Bili smo fascinirani Srbijom i ljudima i donijeli smo odluku da se preselimo. Čitavu godinu smo tražili na internetu odgovarajuću nekretninu i prodavali svoju u Rusiji. Nedaleko od Beograda pronašli smo kuću u izgradnji, kupili je u lipnju 2019., dovršili je i par mjeseci kasnije smo uselili u nju”, govori.

U društvo su se brzo integrirali. Njezina dvojica sinova upisana su u lokalne škole i brzo su savladali jezik. Tada nije nailazila na ikakve probleme; oni su za nju i njezinu obitelj počeli početkom ovoga mjeseca kada joj je odbijen stalni boravak i naređeno joj da napusti zemlju. Priča kako ih je to šokiralo. “Potpuno neočekivano, bez ikakvog razloga i upozorenja uništeni su svi naši planovi. Razbijena je nada za stabilan život koji smo gradili više od četiri godine”, tvrdi.

Protiv rješenja o protjerivanju iz Srbije do sada je podnijela dvije žalbe nadležnim institucijama, ali od njih još uvijek nije dobila odgovor. U međuvremenu je osnivač Ruskog demokratskog društva (RDD) u Srbiji, pravnik i antiratni aktivist, također državljanin Rusije, Peter Nikitin, kojeg su srpske vlasti prošle godine gotovo dva dana držale na aerodromu u Beogradu zabranivši mu ulazak u zemlju na povratku iz inozemstva, pokrenuo online peticiju pod nazivom “Ne protjerivanju Elene Koposove”.

Protjerivanje ruskih državljana

Peticiju je u trenutku pisanja ovog teksta potpisalo više od dvije tisuće ljudi, a Koposova kaže kako su komentari na nju sjajni, iako ne zna koliko će ona biti efikasna. Istog je stava i Nikitin, koji u razgovoru za Telegram kaže kako peticija sama od sebe neće riješiti problem, ali da bi mogla stvoriti pritisak javnosti koji će skrenuti pažnju na slučaj ruske prevoditeljice.

Ona, doduše, nije jedina ruska državljanka koju srpske vlasti žele protjerati iz zemlje jer se usprotivila ruskoj invaziji na Ukrajinu. “Ima više desetaka takvih slučajeva, a svi se vode protiv Rusa s aktivnom antiratnom pozicijom. Jedan od njih podnio je tužbu, a sve njegove žalbe su odbijene”, objašnjava Koposova koja je zasad jedina od njih progovorila javno o ovoj problematici.

“Zašto govorim javno? Moj slučaj je drugačiji jer sam majka dvoje djece i imam nadu da ću pridobiti javno mnijenje na svoju stranu. To mi je jedina šansa da obranim svoj dom i da moji sinovi imaju normalno djetinjstvo. Odlučila sam se boriti”, govori.

‘Neprihvatljiv sigurnosni rizik’

Nikitin pak kaže kako se mnogi boje javno istupiti jer smatraju da će im to nanijeti dodatnu štetu. Šutnja o problemima je, kaže, ruska navika, ali se on s takvim pristupom ne slaže. “Osobno smatram da javnost i javni pritisak jedino mogu pomoći”, dodaje. Na pitanje čime državljani Rusije, osim svojim antiratnim stavovima, predstavljaju “neprihvatljiv sigurnosni rizik” za Srbiju, ni Koposova ni Nikitin nemaju adekvatan odgovor.

“Rješenje koje sam dobila od Ministarstva unutrašnjih poslova ukazuje samo na klauzulu Zakona o strancima koja je osnova za prekidanje mog boravka”, ističe ruska prevoditeljica, dodajući da se nigdje ne spominje kojim to ponašanjem predstavlja sigurnosni rizik. Neprihvatljiv sigurnosni rizik, govori Nikitin, svim ruskim državljanima je dat kao obrazloženje za protjerivanje.

“On, prema zakonu, postoji ukoliko raspoloživi podaci i saznanja ukazuju da stranac zagovara, priprema ili poduzima aktivnosti kojima ugrožava ustavno uređenje i sigurnost Republike Srbije te dobra zaštićena međunarodnim pravom i nacionalnu, regionalnu i globalnu sigurnost. Niti jedno rješenje ne objašnjava koja se od tih djela točno stavljaju ruskim državljanima na teret, a niti kako su ih počinili. Odgovorno tvrdim da nitko od protjeranih nije napravio ništa od navedenog, već smo samo prosvjedovali protiv rata i diktature, što je naše ustavno pravo”, govori Nikitin.

Utjecaj ruskih vlasti

I za njega i za Koposovu jedno je jasno – uvjereni su da Beograd ispunjava naredbu Kremlja. Nikitin smatra da postoji velika vjerojatnost da je ruska ambasada u Beogradu, koju opisuje kao instrument Putinova režima, naručila protjerivanje ruskih državljana s antiratnim stavovima, iako za to nema nikakvih dokaza. Dodaje i da se antiratno nastrojeni Rusi suočavaju s istim problemima i u drugim zemljama poput Gruzije, Tajlanda ili Turske, gdje ruska diplomacija ima značajan utjecaj.

Koposova, poput Nikitina, smatra da se u njezinom slučaju radi o protudemokratskom potezu koji pokazuje da se sloboda govora u Srbiji ustvari ne poštuje. “U usporedbi s Rusijom, Srbija je slobodnija zemlja, ali po mom mišljenju, ovdje sloboda govora pati od utjecaja ruskih vlasti. Uzmite pritom u obzir da se ja slabo razumijem u srpsku politiku i stanje u društvu, tako da sudim po svojoj situaciji”, tvrdi.

Govoreći o protjerivanju, pravnik i osnivač RDD-a kaže kako je nekim Rusima lakše napustiti zemlju jer nemaju obitelj niti imovinu, za razliku od Koposove. Pitamo rusku prevoditeljicu što će učiniti ako je protjeraju, a ona veli kako će morati otići u drugu državu, najvjerojatnije u Crnu Goru, ili će zatražiti politički azil u Hrvatskoj.

‘Povratak u Rusiju je opasan’

U Rusiju se, tvrdi, nema namjeru vraćati. “Prije svega, mi ne želimo biti dio strašnog rata koji se vodi u ime cijelog ruskog naroda. Povratak je opasan za mog muža kojeg bi mogli mobilizirati, ali i za mene jer sam otvoreno govorila protiv rata, a to je kazneno djelo prema važećem zakonodavstvu Ruske Federacije”, dodaje.

“Protestirati protiv rata, kritizirati vladu ili akcije vojske, izgovoriti riječ ‘rat’ je u Rusiji kazneno djelo. Protivnici režima osuđeni su na dugi niz godina zatvora. Oni koji shvaćaju što se događa boje se progovoriti, a drugi se pretvaraju da je sve u redu i da ih se to ništa ne tiče. Većina je zatrovana propagandom”, objašnjava.

Kaže kako u njezinoj matičnoj zemlji i dalje ima nezavisnih novinara i javnih osoba koje govore o tome što se događa u Rusiji, ali da ih je zbog represije svaki dan sve manje. Nikitin to potvrđuje i kaže kako je Rusija u ovom trenutku jedna od najokrutnijih diktatura na svijetu.

Snaga ruskog režima

Kada je riječ o ratu, Koposova kaže kako joj se čini da se Ukrajina može oduprijeti Rusiji onoliko koliku pomoć dobije od drugih zemalja. “Ako dođe što više pomoći, rat će se brže završiti”, smatra. Nikitin je pak stava da je rat u zastoju te da niti jedna strana ne napreduje.

No, on i ruska prevoditeljica razilaze se u mišljenju o snazi ruskog režima. Koposova kaže kako Rusija ima dovoljno snage da ratuje još dugo vremena, dok Nikitin tvrdi da je ruski režim slabiji nego što se čini. “On će u jednom trenutku pasti i to će biti kraj rata. Da bi se to dogodilo što brže, civilizirani svijet mora dati puno veću podršku Ukrajini i ruskom demokratskom pokretu”, zaključuje.