Cijenjeni profesor Prava objasnio koliko je ozbiljna prijava visokih sudaca protiv Turudića: 'Sudstvo očito ne dijeli Vladin stav'
Predstojnik katedre za Građansko procesno pravo Alan Uzelac ističe da je ovo presedan i snažna poruka Vladi
Prijava za kršenje Kodeksa sudačke etike koju je, uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, protiv Ivana Turudića podnio predsjednik Visokog kaznenog suda Željko Horvatović, nedvojbeno ima karakter presedana. Smatra tako profesor Alan Uzelac, predstojnik Katedre za građansko procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta te nekadašnji član Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
U razgovoru za Telegram, Uzelac se osvrće na suzdržanost sudbene vlasti u sličnim slučajevima koji su prolazili bez javnih očitovanja. Međutim, jučerašnji potez Horvatovića i Dobronića vidi kao signal u dva smjera. Ili se sudbena vlast ubuduće želi energičnije aktivirati oko pitanja granica etičnosti pojedinaca iz sudstva, smatra profesor, ili su suci ocijenili da je situacija oko Turudića – kritična.
Važna simbolička gesta
“Dapače, toliko kritična da je unatoč načelne rezerviranosti, zbog ozbiljnosti situacije potrebno učiniti iznimni iskorak i istupiti”, kaže Uzelac. Podcrtava kako predsjednik Visokog kaznenog suda Horvatović za pokretanje ovog postupka nije trebao suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Dobronića.
“Ovo je, međutim, simbolička gesta prema Vrhovnom sudu kako bi se vidjelo da ne samo neposredni čelnik suda gdje prijavljeni sudac obnaša dužnost, nego i čelnik sudbene vlasti u Hrvatskoj zajednički smatraju da tu nečeg ima. Da prijavljeno djelo sadrži neke elemente neetičnog ponašanja, i to ne samo blagog, nego vrlo ozbiljnog”, ističe Uzelac.
Poruka neslaganja s Vladom
Sudac Horvatović, uz suglasnost suca Dobronića, podsjetimo, prijavio je izabranog Glavnog državnog odvjetnika zbog sastanaka sa Zdravkom Mamićem u vrijeme kada je protiv njega pokrenuta istraga. Poruka koju su visoki suci ovim potezom poslali, dodaje Uzelac, jest da sudstvo “ne dijeli Vladinu poziciju da je sve ovo netema”.
Ovaj značajan potez, nastavlja profesor, pokazuje i da opozicija te novinari nisu usamljeni u svojim stajalištima oko suca Turudića. Osvrće se na Kodeks sudačke etike za koji kaže da treba usmjeravati ponašanje sudaca. “Svrha utvrđivanja povreda je reguliranje budućeg ponašanja, odnosno razvitak visoke razine standarda ponašanja sudaca”, kaže.
Nije svaka povreda Kodeksa ujedno i stegovni prijestup, dodaje profesor, ali to svakako vrijedi obrnuto; bilo koji utvrđeni stegovni prijestup ujedno jest i etička povreda. Kod kršenja Kodeksa sudačke etike, ističe, nema pitanja zastare, već samo pitanja je li neko ponašanje etično ili neetično.
Jednaka profesionalna etika
Uzelac smatra i da bi sudačko vijeće Visokog kaznenog suda, pred kojim se vodi etički postupak u ovom slučaju, moglo odlučiti do kraja svibnja, kada bi Turudić trebao stupiti na dužnost Glavnog državnog odvjetnika. Ističe, međutim, kako utvrđivanje povrede Kodeksa ne bi trebalo biti isključeno čak ni u slučaju Turudićeva prestanka obnašanja sudačke dužnosti.
“Treba voditi računa da je Glavni državni odvjetnik čelnik DORH-a. Ima nekih specifičnosti između DORH-a i sudbene vlasti, no pravila profesionalne etike su identična u mnogim pitanjima i jednako vrijede. U konačnici, jedni i drugi upućeni su na uzajamnu suradnju”, zaključuje profesor Uzelac.