Čini se da postoji vrlo jednostavno rješenje grčke krize (i objašnjenje zašto ga EU nikad neće prihvatiti)
Zemlje Sjeverne Europe moraju prihvatiti da Grčka neće vratiti dug
Predsjednik Petersonova Insitituta za međunarodnu ekonomiju Adam Posen tvrdi da postoji vrlo jednostavno rješenje za grčku krizu: da zemlje Sjeverne Europe napišu ček i daju ga Grčkoj. Međutim, kaže, to se neće dogoditi i u razgovoru za Vox objasnio je zašto.
1. O tome što se trenutno događa
Posen je najprije dao najjednostavnije objašnjenje grčke krize. “Da bi zemlje koje koriste euro ostale zajedno i da bi valuta ostala stabilna, morate vjerovati da će te zemlje članice plaćati svoje dugove. Sad Grci neće vratiti ono što duguju ostatku Europe. Trenutno doslovce nema dovoljno eura u grčkom financijskom sustavu, javnom i privatnom, da se vrati dugovani novac. Grci će morati izdati zadužnicu svojim kreditorima i njihovim poslovima. A to će značiti da imate valutu u Grčkoj koja nije euro. To će biti neka vrsta cedulje. I tako ljudi u Grčkoj izvlače svoj novac iz grčkog financijskog sustava jer ne vjeruju da će ta cedulja vrijediti jednako kao euro”, objasnio je Posen.
2. O uzrocima problema
Rekao je da je način na koji se SAD nosi s ovim problemom uvođenje fiskalnog transfera. Mississippi i Alabama, kaže Posen, nikad nisu uistinu vratile ono što duguju Kaliforniji ili New Yorku i to je u redu. “Krizu u Grčkoj možete gledati na dva načina: možete vjerovati da se neuspjeh dogodio jer Grčka zanemaruje svoje dugove ili zato što Njemačka ne tretira Grčku kao što SAD tretira Mississippi, kao zemlju za koju se treba pobrinuti”, zaključio je.
3. O političkim promjenama u Grčkoj
Posen je pokušao jednostavno objasniti zašto se ova situacija događa sad, a ne prije šest mjeseci. “Ono što se promijenilo u odnosu na od prije godinu dana je promjena u politici. Ekonomske osnove uistinu se nisu promijenile. Ali sad imamo novu grčku vladu koja je zauzela žešći stav prema vjerovnicima. Oni u osnovi poručuju: mi ovo ne možemo vratiti, morate biti realističniji. A europsko vodstvo a ovo je reagiralo prvo rekavši: žao nam je, dogovor uopće nije podložan raspravi, a zatim rekavši: mi vam u suštini jednostavno ne vjerujemo. Reći ćete nam jednu stvar, a onda napraviti nešto skroz drugo”, objašnjava Posen pozicije Grčke i njenih kreditora i zaključuje kako je sve što se promijenilo promjena vlade u Grčkoj, a zatim promjena u odnosu između te vlade i ostatka Europe.
4. O najjednostavnijem rješenju
Lako je reći što bi ljudi voljeli da se dogodi u Grčkoj, kaže Posen i dodaje da je jedini problem što je to rješenje nemoguće. “Sjeverna Europa treba izdati ček i učiniti da ovo nestane. Moraju prihvatiti činjenicu da Grčka neće platiti većinu svojih dugova. Isto tako moraju prihvatiti da su ovi dugovi dijelom i njihova krivnja. Ovi su krediti davani od strane financijskih institucija Sjeverne Europe i Europljani sa sjevera također moraju patiti zbog glupih kredita”, smatra Posen. “Jedini je problem što se to neće dogoditi. Zemlje Sjeverne Europe poput Njemačke, Finske, Austrije, Nizozemske i Švedske ne žele da njihove banke izgube novac i ne žele svojim biračima reći da su predali novac Grcima”, objašnjava Posen.
5. O porezu i priljevu kapitala
Osvrnuo se i na problem neučinkovitog prikupljanja poreza od strane grčke vlade, koji se često spominje kao veliki doprinos nastanku krize. “Nema sumnje da je grčki sustav učinio užasan posao u prikupljanju poreza, pogotovo od bogatih ljudi. Na primjer, utovar je uporno zaštićen od oporezivanja, a upravo tu leži veliko bogatstvo Grčke. Porezi na nekretnine također se slabo prikupljaju”, kaže Posen ali dodaje da to nije temeljni problem grčkog duga. Glavni je problem, kaže Posen, priljev kapitala iz Sjeverne Europe u Grčku početkom i sredinom 2000-ih. Čak i da Grci nisu uspjeli prikupiti više prihoda od poreza, ne bi upali u toliki dug da im Europa nije davala sve te kredite, objašnjava Posen.
6. O kratkoročnim posljedicama
“Mislim da će kratkoročne posljedice biti mnogo manje nego što se ljudi boje, s velikom iznimkom Grka. Njima će biti užasno. Ali gotovo sav dug sad je u rukama vlade. Ukupan iznos duga, što je otprilike 200 milijardi eura, je pravi novac, ali je zapravo samo 1-2 posto ukupnog BDP-a eurozone. A sve banke i svaki investitor znali su mjesecima unaprijed da se ovo sprema”, kaže Posen.
7. O dugoročnim posljedicama
Zabrinutiji je za dugoročne posljedice. “Dugoročno će MMF ostati bez milijardi dolara koje mu trebaju da vrati svojim siromašnijim članicama. Euro će biti viđen kao nesigurnija valuta nego što je nekad bio i to će trajno podići kamatne stope u mnogim europskim zemljama što će, pak, trajno smanjiti apetit za eurima. To će značiti da će tzv. periferne zemlje Europe, kao što je Portugal, biti gledane sa sumnjom, a to će njima otežati ulaganja i financiranje”, kaže Posen.
8. O gubitku solidarnosti
“Ono što ćete dobiti je podrivanje europske solidarnosti. Tu je ta razina nepovjerenja i zamjeranja. Grčki narod osjeća da Sjeverna Europa traži od njih nemoguće, a Nijemci osjećaju da ih se iskorištava”, prokomentirao je Posen i političke posljedice grčke krize.