Činilo se da je LNG terminal na Krku teški promašaj. Zahvaljujući Putinu, Hrvatskoj bi ipak mogao biti koristan

Hrvatska je sada jedna od zemalja koje imaju alternativu ruskom plinu

Rusija podmiruje oko 40 posto europskih potreba za plinom. U slučaju da dođe do prekida opskrbe iz Rusije, ona bi se morala preseliti na alternativne dobavne pravce. Tu do izražaja dolazi i važnost LNG terminala na Krku, koji je otvoren početkom prošle godine

Njemačka je jučer objavila da zaustavlja projekt plinovoda Sjeverni tok 2. Plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku zapravo je već dovršen, još prošle godine, ali do danas nije dobio dozvole koje bi omogućile da bude stavljen u funkciju. Njemački kancelar Olaf Scholz danas je izjavio da certifikacija tog plinovoda ne može biti nastavljena, s obzirom na najnovije akcije Rusije.

Prije toga je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio zaustavljanje plinovoda, uz obrazloženje da Rusija treba biti kažnjena zbog priznanja dviju regija u istočnoj Ukrajini koje su pod kontrolom pobunjenika.

Iz Rusije dolazi 40 posto europske potrošnje plina

Sjeverni tok je od samog početka imao mnogo protivnika u Europskoj uniji. Europski parlament u više se navrata izjašnjavao protiv njegove gradnje. Protiv je bila i Poljska, čija vlast smatra da bi taj plinovod dodatno ojačao poziciju Rusije na europskom energetskom tržištu. Pogotovo mu se protivila Ukrajina, koja ga vidi kao geopolitičko oružje. Naime, taj plinovod ne prolazi kroz Ukrajinu, te su njime Rusi htjeli prekinuti vlastitu ovisnost o ukrajinskim plinovodima.

Na najavu zaustavljanja Sjevernog toga 2 reagirao je čak i bivši ruski premijer Dimitrij Medvedev koji je u objavi na Twitteru napisao da će Europljani uskoro plaćati 2000 eura za 1000 prostornih metara prirodnog plina.

Sada se vidi važnost LNG terminala na Krku

Inače, Rusija podmiruje oko 40 posto europskih potreba za plinom. U slučaju da dođe do prekida opskrbe iz Rusije, ona bi se morala preseliti na alternativne dobavne pravce. Tu do izražaja dolazi i važnost LNG terminala na Krku, koji je otvoren početkom prošle godine.

Japan, koji je jedan od najvećih uvoznika LNG-a, odgovorio je na zahtjeve Europske unije i SAD-a te je spreman pomoći kako bi se premostili poremećaji u opskrbi. Prije otprilike dva tjedna japanski ministar ekonomije, trgovine i industrije Koichi Hagiuda rekao je da je već nekoliko brodova, koji su trebali dopremiti LNG u Japan, preusmjereno prema Europi i da bi oni trebali stići tijekom ovog mjeseca.

Izgradnjom LNG terminala na Krku, Hrvatska sada ima alternativu ruskom plinu, jer može nabavljati plin bilo gdje u svijetu. Terminal je do sada isporučio 1,9 milijardi prostornih metara plina, te se putem njega opskrbljuje više od 50 posto hrvatskog tržišta, a plin stiže iz raznih zemalja svijeta, od SAD-a do Katara.

Može li uvoz LNG-a zamijeniti ruski plin

Usprkos alternativnim pravcima dobave, Europa ne može biti potpuno mirna ako dođe do potpunog prekida dobave iz Rusije. Naime, s obzirom na vrlo visoki udio ruskog plina u europskoj potrošnji, pitanje je može li se preko noći taj manjak nadomjestiti.

Katar, koji je jedan od najvećih izvoznika LNG-a, upozorio je danas da ni oni, a ni druge zemlje izvoznice plina nemaju dovoljne kapacitete da u potpunosti zamijene ruski plin. Naime, radi se o tome da je većina izvoza vezana dugoročnim ugovorima, a drugi problem su kapaciteti europskih LNG terminala.