Cipras održao oštar govor u parlamentu, zahtjeve EU i MMF-a nazvao apsurdnim i rekao da će ih odbiti
Atena mora 30. lipnja u jednoj rati isplatiti ukupno 1,6 milijardi eura
Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je u petak da je prijedlog vjerovnika “apsurdan” i da ga ne može prihvatiti te da se nada da će biti povučen. U oštrom govoru pred parlamentom Cipras je rekao da je prijedlog, koji je Atena predstavila ranije ovoga tjedna, jedina realna osnova za dogovor s vjerovnicima.
“Prijedlozi koje su iznijeli vjerovnici su nerealni”, kazao je Cipras. “Grčka vlada ne može pristati na apsurdne prijedloge.” Unatoč tome, Grčka je sporazumu bliže nego ikada, budući da prijedlog Atene uzima u obzir potrebe vjerovnika.
Polovica Grka želi da se Cipras dogovori
Gotovo polovica Grka želi da Cipras prihvati prijedlog međunarodnih vjerovnika, dok 35 posto vjeruje da ga treba odbaciti, pokazalo je ispitivanje javnog mišljenja. Ministri radikalno lijeve vlade, koja je izbore dobila obećanjima da će zaštititi narod od drakonskih rezova, izjavili su ranije daans da Atena ne može prihvatiti zadnje prijedloge reforme kojima joj međunarodni vjerovnici uvjetuju isplatu zadnje tranše zajma.
Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u četvrtak grčkoj vladi da sve četiri rate zajma koje na naplatu dospijevaju u lipnju, a prva je trebala biti plaćena u petak, podmiri u samo jednoj isplati 30. lipnja, u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi eura.
Atena ne želi teške rezove
Službena Atena odbacila je teške rezove kojima Europska unija i MMF uvjetuju isplatu te zadnje tranše. Ti su uvjeti smanjenje novca za mirovine za 1 posto BDP-a i povećanje dviju stopa PDV-a ne bi li se povećao prihod za 1,8 milijardi eura. Potom, traže i ukidanje potpora osobama s najnižim mirovinama do kraja godine, čime bi se uštedjelo oko 800 milijuna eura, zatim smanjenje subvencija za gorivo, povećanje doprinosa građana za zdravstveno osiguranje i privatizaciju brojnih velikih tvrtki u državnom vlasništvu.
Stranka Siriza dobila je izbore početkom godine na obećanju da se mirovine neće više smanjivati, da će vratiti kolektivna pregovaračka prava i minimalnu plaću na razine od prije krize. Grčka duguje ukupno oko 320 milijardi eura, od čega oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone, a 8,7 posto Europskoj središnjoj banci.