Cure vijesti o iranskim ekipama na Krimu. Vojni ekspert za Telegram: 'Doći će do eskalacije u Ukrajini i na Bliskom istoku'
Amerikanci tvrde da je Iran poslao vojno osoblje da podučava i savjetuje Ruse. Barić prognozira posljedice
Američki mediji objavili su ovoga tjedna, pozivajući se na izvore u obavještajnim službama, da je Iran poslao vojno osoblje na Krim. Prema tim izvorima, iranski instruktori na okupiranom poluotoku obučavaju i savjetuju rusku vojsku o korištenju bespilotnih letjelica koje je Iran prodao Rusiji. Tim dronovima Rusi posljednjih dana žestoko napadaju ukrajinsku infrastrukturu, izazivajući ogromnu štetu na elektroenergetskoj mreži, zbog čega su mnogi dijelovi zemlje bez struje i grijanja.
Premda Iran demantira optužbe američkih obavještajaca, rijetki na Zapadu sumnjaju da su one točne. Države članice EU u četvrtak su usvojile nove sankcije protiv Irana, dok je američki State Department objavio da “produbljivanje” odnosa između Moskve i Teherana treba promatrati kao “duboku prijetnju”. S optužbama je najdalje otišla Ukrajina, čiji obavještajci tvrde da su se Iranci uključili u rat kada su njihovi instruktori na Krimu osobno kontrolirali dronove u nekim napadima na ukrajinske ciljeve.
Teheran želi da se SAD fokusira na Ukrajinu
Vojni analitičar, profesor na Fakultetu političkih znanosti Robert Barić, ipak smatra kako je pretjerano reći da se Iran uključio u rat u Ukrajini. „Iran nije aktivno uključen u taj sukob, baš kao što nisu ni Amerikanci. Nije bilo objave rata, zar ne? Moramo biti precizni i odmjereni u takvim ocjenama“, istaknuo je. No, činjenica da nije bilo formalne objave rata ne znači da se suradnja između Irana i Rusije neće dodatno širiti, naglašava profesor Barić.
„Iran je Rusiji prodao dronove i poslao instruktore koji obučavaju ruske vojnike u njihovom korištenju. Poznato je i da će Teheran isporučiti projektile kratkog dometa ruskoj vojsci, oružje koje je Iran razvio još za vrijeme rata s Irakom 1980-ih. To će dovesti do značajne eskalacije rata“, objašnjava Barić i nastavlja:
„Iran situaciju u Ukrajini vidi kao priliku da zabije još nekoliko klinova u američku politiku, kako na Bliskom istoku, tako i globalno. Teheran sada želi da se Amerikanci što više fokusiraju na rat u Ukrajini, kako bi Iran dobio manevarski prostor u svojoj regiji. U tome će vjerojatno uspjeti, posebno s obzirom na to da je dio pažnje Washingtona usmjeren i na Kinu. Možemo očekivati i stvaranje novog prometnog koridora koji će preko Turske povezivati Rusiju i Iran kako bi se zaobišle sankcije koje je Zapad nametnuo Teheranu i Moskvi.“
Iran je destabiliziran prosvjedima
Uz sve to, eskalacija sukoba u Ukrajini skrenula bi pažnju Zapada s unutrašnje krize koju Iran upravo proživljava zbog prosvjeda izazvanih smrću Mahse Amini. Vlast u Teheranu prilično je destabilizirana pobunom dijela vlastitog stanovništva, pa je smanjivanje utjecaja glavnog vanjskog protivnika tvrdolinijaškog iranskog režima, a to je SAD, u ovom trenutku vrlo dobrodošlo, analizira Barić.
Pomoć koju Iran pruža ruskoj vojsci ozbiljan je problem kratkoročno, ali Zapad dugoročno zabrinjava i mogućnost da se suradnja Moskve i Teherana pretvori u čvršći, dugotrajniji savez. No, Barić ističe kako veza Irana i Rusije nije neka novost. „Istina, Putin je krajem 2000-ih prihvatio uvođenje ograničenja suradnje s Iranom čiji je cilj bilo zaustavljanje iranskog nuklearnog programa. No, suradnja se nastavila tijekom ruske intervencije u Siriji. Obje strane sada su pogođene sankcijama Zapada i nastojat će učiniti bilo što da si olakšaju tu situaciju“, kazao je.
Teroristički napadi neće omekšati Ukrajinu
Mnoge na Zapadu iznenadilo je što Rusija, zemlja sa svemirskim programom i dugom poviješću proizvodnje modernog oružja, od Irana kupuje dronove i projektile. Barić na tu konstataciju odgovara viješću koju je dobio u petak. „U kolovozu je nestao velik broj nadzornih kamera s cesta u Švedskoj. Nedavno su mnoge pronađene u ruskim bespilotnim letjelicama. To zvuči smiješno, ali pokazuje da ruska vojna industrija naprosto ne može raditi bez visokotehnoloških zapadnih komponenti.
Zbog toga je Rusija prisiljena uvoziti streljivo iz Sjeverne Koreje i dronove iz Irana. Oni su ipak slabije kvalitete, glomazni su, bučni i lako ih je otkriti, pa ih Ukrajinci relativno uspješno skidaju. Ali dobri su za terorističke napade, pa ako su točne procjene da su Rusi od Irana kupili 2400 bespilotnih letjelica, one bi mogle izazvati ogromnu štetu na ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi“, smatra analitičar.
Barić objašnjava kako Moskva još uvijek vjeruje da će problemi u opskrbi električnom energijom srušiti popularnost Volodimira Zelenskog i omekšati Ukrajinu za pregovore. „Vjerujem da je ta percepcija pogrešna zbog toga što se Ukrajinci bore za fizički opstanak. Da je tako pokazuju i najnovija otkrića masovnih grobnica, kao i takozvana evakuacija civila s okupiranih područja kojom Rusi zapravo provode etničko čišćenje“, kaže.
Rusi mapiraju podmorsku infrastrukturu Zapada
Veću opasnost za Ukrajinu nego što je savez Moskve i Teherana ovaj analitičar vidi u Washingtonu. Za nešto manje od tri tjedna u SAD-u će biti održani izbori na kojima će glasači odlučiti tko će kontrolirati Kongres, najviše američko zakonodavno tijelo. Birat će se i trećina zastupnika u Senatu SAD-a. Rezultati izbora imat će velik utjecaj na ostatak mandata Ukrajini sklonog američkog predsjednika Joea Bidena. Ako Kongres preuzmu Republikanci, dotok američke vojne i financijske pomoći koja je Kijevu omogućila uspješan otpor mogao bi biti drastično smanjen.
„Dio republikanaca udara populistički, glasno se protiveći slanju tolike pomoći Ukrajini dok SAD pogađa teška inflacija. Ionako polarizirano društvo moglo bi se dodatno podijeliti, a moglo bi doći i do razdora između europskih saveznika i SAD-a“, kaže Barić. Tu mogućnost dodatno pojačava kaos u Velikoj Britaniji koja je u četvrtak ostala bez premijerke Liz Truss, prisiljene podnijeti ostavku zbog katastrofalne ekonomske politike.
„Ona je bila jedan od jastrebova kada je u pitanju odnos prema Rusiji“, objašnjava analitičar. „Uz taj novonastali problem, Britance već neko vrijeme strašno brinu ruske podmorničke aktivnosti u Sjevernom moru. Zabilježili su toliko susreta s ruskim plovilima da se čini kako Rusi pažljivo mapiraju komunikacijske i energetske instalacije u Atlantiku. Napad na tu infrastrukturu mogao bi biti sljedeći korak u ruskoj eskalaciji, a to je potencijalna katastrofa za Britaniju“, dodaje Barić.
SAD vjerojatno neće napasti Iran
Kao još jednu važnu točku geopolitičke krize nastale zbližavanjem Moskve i Teherana analitičar ističe reakciju iranskih suparnika na Bliskom istoku. „Izrael nastoji održati veze s Rusijom, ali zabrinut je zbog ponašanja Irana. Nisam siguran da će Ukrajini prodati svoje vrhunske vojne proizvode poput Željezne kupole, sustava protuzračne obrane koji čuva izraelski teritorij od raketnih napada. Ali moglo bi doći do širenja suradnje”, kaže Barić.
Što se tiče Saudijske Arabije, očito je da su veze između Washingtona i Rijada ozbiljno popucale. “Kad je OPEC+ odlučio smanjiti proizvodnju nafte i time podići njezinu cijenu, Amerikanci su to doživjeli kao izdaju. Doduše, čini mi se da cijene nafte na kraju neće bitno porasti, a vidimo da u Europi padaju i cijene prirodnog plina. No, odlukom Saudijske Arabije da se suprotstavi željama SAD-a odnosi na Bliskom istoku dodatno će se zakomplicirati. Nema više snažnog američkog vodstva, a Rusija nastoji poboljšati svoj položaj. Kina također djeluje, tako da je sigurno samo to da će na Bliskom istoku biti novih problema.“
Stručnjak ipak isključuje mogućnost da SAD vojnom akcijom pokuša zaustaviti angažman Irana u Ukrajini. „Mislim da će Washington ići na otežavanje iranskog ekonomskog položaja i političko ratovanje kako bi se iskoristila ova unutarnja destabilizacija Irana, izuzetno nezgodna za vladajuće. Doduše, pitanje je može li se pobuna zbog prava žena razviti do razine koja bi srušila vlast u Teheranu. Ali ta situacija svakako otežava Iranu djelovanje na međunarodnom planu“, zaključio je Robert Barić.