Iran šalje Moskvi projektile, zauzvrat traže ruske lovce. Posao skriva zamku za Putina: 'Što će reći Saudijska Arabija?'

Događa se suprotno od očekivanja

Američki državni tajnik Tony Blinken rekao je da “SAD razmatra sve što se može učiniti, ne samo sa sankcijama, kako bi se spriječilo da iransko oružje ode u Rusiju, a najavio je također da će SAD “pokušati razbiti te mreže”.

Američki izaslanik za Iran Rob Malley izjavio je da administracija predsjednika Joe Bidena više neće “trošiti vrijeme” na razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma “ako se ništa ne dogodi”. A događa se upravo suprotno. Iran, naime, i dalje opskrbljuje Rusiju oružjem koje ona koristi u agresiji na Ukrajinu.

Prošlog mjeseca SAD je sankcionirao jednog zračnog prijevoza zbog njegove umiješanosti u isporuku iranskih dronova Rusiji. Američki podtajnik u Ministarstvu financija zadužen za terorizam izjavio je da su SAD spremne “ciljati proizvođače i dobavljače” koji pridonose proizvodnji iranskih bespilotnih letjelica.

Teheran ne zanimaju pregovori EU i SAD-a

Slanjem naoružanih bespilotnih letjelice koje uništavaju infrastrukturu Ukrajine, Teheran je već pokazao da ga ne zanimaju daljnji pregovori s EU i SAD o ograničenju razvoja iranskog nuklearnog oružja. Također da ga ne brine što će uvući u rat Izrael na strani Ukrajine. I na kraju, to je još jedan potez koji pokazuje da se i Iran trudi, kao i Rusija i Kina, uspostaviti novi međunarodni poredak, koji je po Teheranu, usmjeren protiv Irana.

Premda su ruski vojnici ranije prošli u Teheranu obuku za rukovanje bespilotnim letjelicama, kad su ispalili prvu seriju dronova, zbog pogrešaka u navigaciji, većina je bila neučinkovita. Zbog toga je Iran poslao svoje instruktore na Krim kako bi blizu prve linije fronte obučavali ruske vojnike.

Cilj je bio prevladati probleme s flotom bespilotnih letjelica koje je Moskva kupila od Teherana. Instruktori su pripadnici Islamske revolucionarne garde, grane iranske vojske koju su SAD označile kao terorističku organizaciju.

Iran duboko upleten u rat na ruskoj strani

Oni su se uključili u ratna djelovanja jer se letjelicama nije upravljalo na pravilan način ili su sustavi patili od kvarova i nisu radili prema standardima koje su, očito, Rusi očekivali. Nakon toga iranski dronovi postali su ubojitiji te važno oružje za Rusiju, koja ih sada koristi za napade na ukrajinsku električnu infrastrukturu i druge civilne ciljeve.

„Slanje dronova i instruktora u Ukrajinu duboko je uplelo Iran u rat na ruskoj strani i izravno uključilo Teheran u operacije u kojima su ubijeni i ozlijeđeni civili,“ ocijenio je Mick Mulroy, bivši visoki dužnosnik Pentagona i umirovljeni CIA časnik.

Američke tajne službe utvrdile su da iranski teretni zrakoplovi tipa Boeing 747 već neko vrijeme učestalo lete između Teherana i Moskve transportirajući iranske letjelice i instruktore.

Iranski vođa: Amerikancima više nije do smijeha

Osim dronova iranske proizvodnje Shahed-136 i Mohajer-6, ruske trupe koristile su još desetak drugih vrsta bespilotnih letjelica, među njima i letjelice tipa Orlan-10 i Kartograf, koje proizvodi Rusija, navodi Conflict Armament Research, neovisna grupa sa sjedištem u Britaniji koja identificira i prati oružje i streljivo korišteno u ratovima širom svijeta.

Iranski vrhovni vjerski i svjetovni vođa Ali Hamenei pohvalio se da su se nekoć Amerikanci smijali iranskim dronovima, tvrdeći da su bezopasni, no više im nije do smijeha, ponosno je zaključio vrhovni vođa, jer su se uvjerili u njihovu učinkovitost. Unatoč svih sankcija koje su SAD i EU uvele Iranu, Teheran je razvio snažnu vojnu industriju, a posebno su napredovali u razvoju interkontinentalnih balističkih raketa koje mogu nositi nuklearne bojeve glave.

Iran također proizvodi vlastite podmornice, borbene zrakoplove, bespilotne letjelice, komunikacije za e-ratovanje, radare, satelite, tenkove, topove, oklopna vozila, vojne zrakoplove i helikoptere te ratne brodove… Teheran izvozi oružje u više od 50 zemalja, 18. je zemlja po veličini na svijetu, ima 82 milijuna stanovnika te BDP od 200 milijardi dolara.

I Tel Aviv se boji za svoju sigurnost

Teheran je svoju vojnu industriju razvio krijumčarenjem strojeva i softvera od dobavljača iz Rusije, Azije, ali i nekih zemalja Zapada. Istodobno, Iran je postigao impresivan napredak u razvoju svojih nuklearnih kapaciteta. Dok je 2003. posjedovao 30 centrifuga, danas ih ima više od 20.000.

Premda Teheran tvrdi da ne namjerava konstruirati nuklearne bombe, priznao je da ima 7 tona srednje obogaćenog urana, koje u nekoliko mjeseci može pretvoriti u desetak atomskih bombi. S obzirom na to da je razvio balističke projektile koji mogu letjeti do Izraela, nije bez osnova zabrinutost Tel Aviva za svoju sigurnost.

U zamjenu za pomoć koju pruža u Ukrajini, Iran želi kupiti ruske lovce najnovije generacije Su-35i. Do sada Rusija nije isporučivala Iranu teško naoružanje kako ne bi ugrozila svoje sve prisnije odnose sa Saudijskom Arabijom, smrtnim neprijateljem Teherana. Svijet sada s nestrpljenjem promatra kako će Saudijska Arabija, smrtni neprijatelj Irana, reagirati na približavanje Kremlja Teheranu.

Izrael ne želi dati svoju protuzračnu obranu

Rijad i Moskva nedavno su dogovorili smanjenje proizvodnje nafte kako naudile SAD-u i EU, pojačali dojam o tomu kako nedostaju goleme količine nafte te tako podigle njenu cijenu. Izraelski ministar Nachman Shai poručio je Teheranu da je vojna pomoć Irana Rusiji uklonila svaku sumnju gdje bi Izrael trebao stajati u ovom krvavom sukobu.

“Došlo je vrijeme da Ukrajina dobije i našu vojnu pomoć, baš kao što joj to pružaju SAD i zemlje NATO-a”, rekao je. Izrael do sada nije udovoljio zahtjevima Ukrajine da im isporuči svoje vrlo efikasne protuzračne obrambene sustave. Tel Aviv, naime, nije želio previše iritirati Moskvu kako ne bi ugrozio međusobne odnose te ruske Židove koji žele emigrirati u Izrael.

Dmitri Medvedev, bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti, upozorio je Izrael da mu ne padnu na pamet „nepromišljene isporuke izraelske vojne pomoći Ukrajini.“ „To će uništiti sve međudržavne odnose između naših zemalja,“ oštro je poručio Medvedev.

Rusiju i Iran zbližava mržnja prema SAD-u

Rusiju i Iran, zemlje koje su sada pod žestokim sankcijama SAD-a i EU, zbližila je zajednička mržnja spram Washingtona i njegove uloge u svjetskom poretku. Istodobno, obje zemlje su duboko u političkoj i ekonomskoj krizi. Iran pokušava ugušiti ulične prosvjede koji za vladu predstavljaju najozbiljniji izazov u posljednjih nekoliko godina, dok Rusija pokušava upravljati rastućim nezadovoljstvom zbog rata u Ukrajini i nepopularnog vojnog roka.

Odnosi između Rusije i Irana razvijaju se godinama. Ruski predsjednik Putin prošlog je srpnja odlučio otputovati u Teheran, na rijetko daleko putovanje, kako bi učvrstio savezništvo s Iranom kao protutežu izoliranosti od Zapada. Prije toga poslao je svoje zračne snage u Siriju kako bi spriječio pad režima predsjednika Bašara al-Asada, dugogodišnjeg saveznika Teherana.

Rusija i Iran su vojno djelovali usklađeno, s ruskim ratnim zrakoplovima koji su pokrivali iranske milicije i iranske posredničke snage dok su se borile na zemlji. Moskvi odgovara da se ne postigne sporazum između Irana, EU-a i SAD-a o zabrani proizvodnje atomskog oružja jer to znači da iranska nafta neće konkurirati ruskoj na međunarodnom tržištu.

I Rusija i Iran niječu opskrbu oružja

Kroz ratna djelovanja u Siriji i Ukrajini, Moskva i Teheran pokušavaju potkopati američku dominaciju u svijetu. Ajatolah Hamenei uvjeren je da je produbljivanje odnosa s Rusijom najbolje političko osiguranje Irana. Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian kazao je da Teheran ima obrambenu suradnju s Rusijom, ali slanje oružja i dronova za upotrebu protiv Ukrajine nije naša politika, naglasio je ovih dana.

I Rusija je također zanijekala da su njene snage koristile bespilotne letjelice koje je dostavio Iran. Budući da su nuklearni pregovori praktički propali, rat u Ukrajini omogućio je ajatolahu Hameneiju da nastavi s politikom približavanja Istoku te da se oslobodi ovisnosti od ekonomskih veza sa Zapadom. Također da jačanjem veza s Rusijom i Kinom ublaži posljedice utjecaja zapadnih sankcija.

Teheran ima dva cilja: pokazati da se ne boji ni vojne konfrontacije s SAD-om i Izraelom te da pokaže svijetu koliko je vojno moćan. Također da pokaže da nije izoliran jer ima Rusiju, vojnu supersilu, za saveznika. Istodobno Iran se želi čvršće pozicionirati kao regionalna sila na Bliskom Istoku koja je sposobna boriti se s Washingtonom za vojni i politički utjecaj.

Prvi put interveniraju u sukob koji nema veze s islamom

Do sada je Teheran izvozio svoje bespilotne letjelice i rakete prijateljskim vladama i pokretima na Bliskom istoku i u Africi, no sada je prvi puta intervenirao u sukob koji nema veze s problemima islamizma i koji je udaljen od Irana. Koliko je to opasno po svijet potvrđuju riječi Vrhovnog vjerskog i državnog vođe Islamske Republike Iran ajatolaha Ali Hameneija.

On je prije desetak godina, za takozvanog arapskog proljeća, kad je Zapad bio uvjeren da se narod u Egiptu, Tunisu i ostalim arapskim zemljama pobunio tražeći više slobode i demokracije, objasnio je da to nije tako već da je posrijedi bila težnja tih naroda za buđenjem i obnovom slave islama.

Objavio je da će islamska revolucija biti alternativa neuspjehu komunizmu i liberalizma te da se mora izgraditi alternativni svjetski poredak. A u njemu će, po ajatolahu Hameneiju, dominirati univerzalna islamska vjerska načela, a ne nacionalni interesi ili liberalni internacionalizam. Da bi to ostvario ajatolah Ali Hamenei ustavom je obvezao Irance da imaju svetu dužnost u stvaranju političkog, ekonomskog i kulturnog jedinstva islamskog svijeta.

Ajatolah zlokobno poručuje: Džihad nema kraja

I zlokobno je poručio: „Moram izvesti našu revoluciju diljem svijeta, a to će zahtijevati borbu protiv SAD-a – globalnog pljačkaša – protiv komunističkih materijalističkih društava Rusije i Azije, te protiv cionizma Izraela“. Upozorio je Irance da se moraju boriti za uspostavu i opstanak islamskog sustava jer „džihad nema kraja“.

A pod pojmom džihad ili sveti rat podrazumijevaju se napori da se cijelom svijetu nametne poštivanje Alahovih zakona. To pokazuje da ajatolah Hamenei ne namjerava voditi sveti rat samo za obranu islamizma, nego i radi proširenja utjecaja islama.

Istodobno Iran pokušava ugušiti nemire u zemlji koji traju već više od 5 tjedana. Na groblju Aichi u Saqqezu, rodnom gradu u Mashe Amini, 22-godišnje Iranke kurdskog podrijetla, koju je 16. rujna ubila policija za moral u Teheranu, unatoč zabrani okupljanja, okupilo se desetak tisuća ljudi kako bi obilježili 40 dana od njene smrti te kraj tradicionalnog razdoblja žalosti u Iranu.

A Iran puca na prosvjednike na trgu Zindan

Uhićena je jer navodno nije ispravno nosila hidžab, maramu kojom se pokriva glava. Iranske sigurnosne službe upozorile njezinu obitelj da ne održi ceremoniju, no unatoč toga na okupljanju čule su se parole protiv ajatolaha Ali Hameneija i iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.

Kao odgovor policija je pucala na okupljene na trgu Zindan, objavila je na Twitteru Hengaw, norveška skupina koja prati kršenja prava u kurdskim regijama u Iranu, ne navodeći ima li mrtvih i ranjenih. Prošli tjedan iranska policija suzavcem pokušala suzbiti demonstracije na kojima su studentice ženske škole u Teheranu protestirale jer im je uprava pokušala pregledati mobilne telefone.

Iransko ministarstvo obrazovanja priopćilo je da je nekoliko učenica primilo hitnu pomoć „zbog pada krvnog tlaka,“ a na video snimkama koje kruže društvenim mrežama vide se teško naoružani policajci koji su opkolili školu. Iranske skupine za ljudska prava tvrde da je do sada ubijeno gotovo 250 ljudi, među njima i nekoliko tinejdžerica, a Amnesty International je objavio da je smrtno stradalo najmanje 23 djece.

Četiri uhićenika proglašeni neprijateljima Boga

Koliko su dramatični sukobi najbolje ilustrira podatak, koji je objavila državna televizija, da je u neredima izgubilo živote čak 26 pripadnika snaga sigurnosti. U Teheranu je objavljeno da će se vrlo brzo održati javna suđenja za gotovo 1.000 osoba optuženih da su sudjelovali u neredima, sabotažama, napadima na policajce te uništavanju javnih dobara.

Četiri uhićenika optužena su kao neprijatelji Boga, što je prekršaj koji prema iranskom tumačenju šerijatskog zakona povlači za sobom smrtnu kaznu. „Ovi će pojedinci biti strogo kažnjeni i kazna će biti destimulirajuća,“ zaprijetio je šef iranskog pravosuđa, Gholam Hossein Mohseni Ejei.

Neki od uhićenih bit će optuženi da su surađivali sa stranim vladama, a vlasti su uhitile još 10 osoba optuženih za suradnju s izraelskom obavještajnom agencijom Mossad. Njih se tereti da su održavali tajne skupove s namjerom da djeluju protiv nacionalne sigurnosti. Prijeti im smrtna kazna zbog korištenja oružja, ubijanja i ranjavanja policajaca te uništavanja javne imovine.