Politika & Kriminal

Čuveni akademik Silobrčić: ‘Akademska zajednica morala bi osuditi homofobne ispade Zolodoš i Lauca’

Ovakve situacije u razvijenim sredinama izazivaju skandale. 'Kod nas se to neće dogoditi jer nam je akademska zajednica šutljiva i oportunistička'

FOTO: Vjekoslav Skledar

Izjava redovite profesorice zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Vlatke Zoldoš da smo se “najednom našli u svijetu gdje moramo biti supertolerantni za sve vrste biološki besmislenih, neprirodnih odnosa” dok, s druge strane, muškarac “ne smije reći da mu je tijelo njegove partnerice lijepo i seksi”, s pravom je ogorčila LGBT krugove.

To je ogorčenje zatim dodatno potencirao Gordan Lauc, redoviti profesor u trajnom zvanju zagrebačkog Farmaceutsko-biotehnološkog fakulteta, komentarom kojim je nemušto pokušao obraniti svoju partnericu od kritika za homofobni istup. Lauc je u komentaru LGBT portalu Crol.hr napisao kako su kritike na račun njegove partnerice bespredmetne što potkrepljuje popisom znanstvenih radova koje je Zoldoš objavila s “više otvorenih ili ‘tihih’ gay osoba”. Time je, kako su ga upozorili s Crol.hr, zašao u sferu autanja ljudi protiv njihove volje.

Neumjesni i, u suštini, homofobni istupi ovih sveučilišnih profesora nisu naišli na reakcije akademske zajednice. U okvirima naše šutljive i oportunističke akademske zajednice, ne treba ih ni očekivati, pojasnio je za Telegram akademik Vlatko Silobrčić.

‘Šutljiva i oportunistička akademska zajednica neće reagirati’

Silobrčić, bivši predsjednik saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, ističe kako bi u zdravoj akademskoj zajednici trebali reagirati pojedinci u njoj i sveučilište kao ustanova te da to, dakako, ne isključuje i reakciju javnosti. Međutim, tvrdi, stanje u kojem se nalazi naša akademska zajednica ne daje nam za pravo misliti da će do ikakve reakcije doći.

“Da, trebala bi osuditi ovaj slučaj i biti glasna, no to se neće dogoditi jer reakcije nema niti za bilo što drugo za što bi trebalo. Naša je akademska zajednica šutljiva i oportunistička”, govori Silobrčić. U slučaju Lauca i Zoldoš, ističe, najprije vidi “stanovitu neodgovornost za javno izgovorenu riječ”. A odgovornost bi, nastavlja, trebala biti to veća što su uključene osobe na višim društvenim položajima.

Riječ je, dodaje, o dvoje profesora Sveučilišta u Zagrebu pa je “jasno da bi ta odgovornost trebala biti među najvećima”. “Imajmo na umu da su oboje, po svome položaju, autoriteti i ukupnoj javnosti, ali i studentima. Ovo drugo je posebno opasno”, naglašava.

Utjecaj profesorskim autoritetom na studente

Pa u razgovoru nastavlja: “Zamislite brucoša koji dolazi na sveučilišnu razinu obrazovanja i sve profesore – bar u početku – prihvaća kao autoritete. Izjave kakve su davali oboje profesora u ovoj priči mogu utjecati na njegovo razmišljanje i opredjeljivanje”, problematizira akademik. Dodaje i kako bi u takvim raspravama volio vidjeti da se izgovoreno obrazloži argumentima.

“Jer tada se i rasprava može voditi o argumentima. Koje bi argumente, na primjer, profesor Lauc mogao iznijeti za objavljivanje suradnica i suradnika profesorice Zoldoš, i pritom govoriti da u tom popisu ima ‘otvorenih i tihih gay osoba’?”, pita se Silobrčić i nastavlja: “Misleći da time brani moguću tolerantnost profesorice Zoldoš, zaboravlja da izlaže bez pristanka neke od njezinih suradnica/suradnika.” Kaže, važno je inzistirati na tome da se rasprava vodi temeljem argumenata jer, kada oni nedostaju, rasprava prelazi u ad hominem, na čovjeka, a ne na argument.

Zaključuje kako do reakcija dolazi u akademskim zajednicama i ustanovama koje ne šute, “kao što to pretežno čini hrvatska akademska zajednica”. Na prominentnim zapadnim sveučilištima, naime, reakcije u pravilu ne izostaju kod spornih profesorskih istupa.

Reakcije na zapadnim sveučilištima

Jedan od eksponiranijih slučajeva iz 2000-ih godina jest ostavka Larryja Summersa s mjesta predsjednika američkog sveučilišta Harvard. Nakon pet godina mandata, 2006. je podnio ostavku zbog koktela spornih sukoba i događaja. Među njima je bilo i njegovo izlaganje na konferenciji jedne privatne organizacije u kojemu je izjavio da su muškarci bolji od žena u znanosti zbog biološke razlike. Nešto recentniji slučaj, zbog kojega su studenti zatražili odlazak professora emeritusa prava i filozofije prava na Oxfordu, datira u 2019. godinu.

Studenti su zahtijevali da John Finnis više ne drži nastavu jer u svojim radovima cijeli niz godina zagovara diskriminatorne stavove prema manjinskim skupinama, uključujući LGBT zajednicu. U jednom radu, problematizirali su, pisao je da homoseksualnost “nikad nije valjan, ljudski prihvatljiv izbor i oblik života”.

Studenti pokrenuli lavinu

Finnis se branio da u njegovim radovima nema niti jedne “fobične” rečenice i da se isključivo bavio klasičnom, strogo filozofski moralnom kritikom svih izvanbračnih spolnih činova, a Sveučilište ga je u konačnici podržalo. Eksponiran je bio i slučaj s početka ove godine kada su Sandra Sellers i David Batson, profesori prava sa Sveučilišta Georgetown, po završetku online predavanja nastavili privatan razgovor, misleći da se više ne snima. Međutim, u studentskim materijalima ostalo je snimljeno kako se Sellers jada Batsonu da su joj studenti “crnci među slabijima”.

Studenti su o svemu obavijestili upravu, na Twitteru objavili snimke razgovora i priča je prerasla u prvoklasni sveučilišni skandal. Sellers je u konačnici dobila otkaz, a Batson je sam podnio ostavku na valu kritika da je u razgovoru propustio osuditi kolegičine komentare.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu