Politički je, međutim, jednako tako nezamislivo da u parlament, umjesto detaljnog pregleda kako će Vlada trošiti 150 milijardi kuna poreznih obveznika, stigne tek aproksimativni sažetak Vladinog plana. Da umjesto više stotina stranica precizno planiranih troškova, pošalje približne izračune, ministar financija morao bi se zahvaliti na suradnji.
O čemu će raspravljati Sabor
Hrvatski sabor će, međutim, upravo tako – bez preciznih troškova i cjelovitog dokumenta – u srijedu raspravljati o Vladinom planu za ulaganje 6,3 milijarde eura iz europskih izvora u narednih pet godina. Preciznije, Sabor će raspravljati o “informaciji o sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti”.
“Sažetak” i “nacrt” tu su bitni pojmovi: umjesto detaljnog pregleda na što Vlada planira potrošiti 50 milijardi kuna koje bi trebale poslužiti za oporavak domaćeg gospodarstva od posljedica korona-krize, parlament je dobio tek sažetak, okvirne izračune, koji su pritom nacrt, odnosno nisu finalni. Umjesto više stotina stranica detaljno popisanih troškova i investicija, parlament je dobio aproksimativni dokument na 80 stranica.
Je li plan uopće gotov?
Parlament bi, dakle, u srijedu trebao prodiskutirati i podržati Vladine investicije tipa ‘unaprjeđenje sustava procjene učinaka na gospodarstvo’, ‘jačanje akceleracijske aktivnosti’, ‘program razvoja javne vodoopskrbe’, ‘digitalna transformacija poljoprivrede’ i tako dalje, a da pritom nema nikakvu informaciju niti što ove formulacije konkretno znače niti koliko točno EU novca u njih Vlada namjerava uložiti.
Neslužbeni izvori tvrde, dapače, da nacionalni plan oporavka, koji je temeljni dokument da bi Hrvatska do 2026. godine mogla iskoristiti najmanje 6,3 milijarde eura europskih sredstava, još ustvari nije sasvim gotov. Da se na njemu i dalje radi kako bi Vlada krajem travnja mogla u Bruxelles poslati završni nacrt na odobrenje. Po tome, dakle, ispada da parlament, ne samo da neće raspravljati o cjelovitom planu, nego će, nakon saborske rasprave, taj plan moguće još biti mijenjan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Polemika oko uloge Sabora
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poslužio se, međutim, drugim argumentom kada je zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić zatražila da saborski zastupnici dobiju punu informaciju.
Radi se “o dokumentu koji se temelji na reformskim procesima koji su uvjet za povlačenje tih sredstava. Reformski procesi uvijek pretpostavljaju i zakonodavne aktivnosti koji su u isključivoj nadležnosti Sabora, dakle ne niti predsjednika sabora, niti predsjednika Vlade, nego Sabora. Zato smatramo da ovaj Sabor zaslužuje i ima obavezu prodiskutirati čitav taj dokument, a ne njegov sažetak i da je slanje sažetka umanjivanje uloge Sabora”, kazala je Benčić.
Jandroković joj je uzvratio da se radi “o Vladinom dokumentu koji uopće nije trebao doći” u Sabor, nego se to desilo “na inicijativu predsjednika Vlade”. “Dakle, ovdje se radi o aktu i činu na neki način dobre volje i želje Vlade RH da informira i Hrvatski sabor i javnost o tome što radi. Dakle, ovo je Vladin dokument koji nismo ni trebali raspravljati, ali ga raspravljamo”, tumačio je HDZ-ov šef parlamenta kako on vidi obavezu Vlade da prezentira planove za ulaganje gotovo 50 milijardi kuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Čije su EU milijarde za oporavak?
Saborska rasprava o “informaciji o sažetku” potvrdila je da je parlament nerijetko na kraju reda kada se radi o europskim poslovima. Suradnici premijera Andreja Plenkovića zasigurno bi sada tvrdili da je teza o marginalizaciji Sabora u EU poslovima promašena jer premijer redovito parlamentu podnosi izvješća o sastancima Europskog vijeća. Točno, ali to čini naknadno, a ne, kao na primjer Angela Merkel, uoči summita.
Uloga parlamenta u europskim poslova definirana je i posebnim zakonom, no to se u prošlosti nije pokazalo presudnim da bi Sabor dobio barem pravodobnu informaciju. Iako Sabor, po zakonu, “prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije”, u kolovozu 2019. godine parlament je najprije iz premijerove izjave novinarima doznao da će gospođu Dubravku Šuicu nominirati za povjerenicu u Europskoj komisiji.
“Informacija o sažetku” očit je nastavak takvog odnosa. Umjesto da raspravlja o cjelovitom i trenutno najvažnijem ekonomskom dokumentu u zemlji, Sabor će u srijedu diskutirati o 80 stranica Vladinog sažetka nacionalnog plana koji, po svemu sudeći, još i nije gotov i koji bi se, vrlo vjerojatno, mogao još i mijenjati. Točno je, naravno, da je to Vladin dokument. Ali milijarde za gospodarski oporavak nisu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da, plan oporavka je Vladin dokument. Ali zašto se Plenković ponaša kao da su i milijarde iz EU-a njihove?
Saborska rasprava o “informaciji o sažetku” potvrdila je da je parlament na kraju reda kada se radi o europskim poslovima
Umjesto da raspravlja o cjelovitom i trenutno najvažnijem ekonomskom dokumentu u zemlji, Sabor će u srijedu diskutirati o 80 stranica Vladinog sažetka nacionalnog plana, aproksimativnom dokumentu bez preciznih troškova i s nejasno formuliranim investicijama
Da Zdravko Marić u Sabor pošalje sažetak državnog proračuna, morao bi spakirati stvari iz Katančićeve 5. Za to postoje barem dva razloga. Formalno, to bi bilo neodrživo: Sabor, po Ustavu, donosi državni proračun i zato ministru financija ne bi ni moglo pasti na pamet da parlamentu pošalje tek okvirne kalkulacije.
Politički je, međutim, jednako tako nezamislivo da u parlament, umjesto detaljnog pregleda kako će Vlada trošiti 150 milijardi kuna poreznih obveznika, stigne tek aproksimativni sažetak Vladinog plana. Da umjesto više stotina stranica precizno planiranih troškova, pošalje približne izračune, ministar financija morao bi se zahvaliti na suradnji.
O čemu će raspravljati Sabor
Hrvatski sabor će, međutim, upravo tako – bez preciznih troškova i cjelovitog dokumenta – u srijedu raspravljati o Vladinom planu za ulaganje 6,3 milijarde eura iz europskih izvora u narednih pet godina. Preciznije, Sabor će raspravljati o “informaciji o sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti”.
“Sažetak” i “nacrt” tu su bitni pojmovi: umjesto detaljnog pregleda na što Vlada planira potrošiti 50 milijardi kuna koje bi trebale poslužiti za oporavak domaćeg gospodarstva od posljedica korona-krize, parlament je dobio tek sažetak, okvirne izračune, koji su pritom nacrt, odnosno nisu finalni. Umjesto više stotina stranica detaljno popisanih troškova i investicija, parlament je dobio aproksimativni dokument na 80 stranica.
Je li plan uopće gotov?
Parlament bi, dakle, u srijedu trebao prodiskutirati i podržati Vladine investicije tipa ‘unaprjeđenje sustava procjene učinaka na gospodarstvo’, ‘jačanje akceleracijske aktivnosti’, ‘program razvoja javne vodoopskrbe’, ‘digitalna transformacija poljoprivrede’ i tako dalje, a da pritom nema nikakvu informaciju niti što ove formulacije konkretno znače niti koliko točno EU novca u njih Vlada namjerava uložiti.
Neslužbeni izvori tvrde, dapače, da nacionalni plan oporavka, koji je temeljni dokument da bi Hrvatska do 2026. godine mogla iskoristiti najmanje 6,3 milijarde eura europskih sredstava, još ustvari nije sasvim gotov. Da se na njemu i dalje radi kako bi Vlada krajem travnja mogla u Bruxelles poslati završni nacrt na odobrenje. Po tome, dakle, ispada da parlament, ne samo da neće raspravljati o cjelovitom planu, nego će, nakon saborske rasprave, taj plan moguće još biti mijenjan.
Polemika oko uloge Sabora
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poslužio se, međutim, drugim argumentom kada je zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić zatražila da saborski zastupnici dobiju punu informaciju.
Radi se “o dokumentu koji se temelji na reformskim procesima koji su uvjet za povlačenje tih sredstava. Reformski procesi uvijek pretpostavljaju i zakonodavne aktivnosti koji su u isključivoj nadležnosti Sabora, dakle ne niti predsjednika sabora, niti predsjednika Vlade, nego Sabora. Zato smatramo da ovaj Sabor zaslužuje i ima obavezu prodiskutirati čitav taj dokument, a ne njegov sažetak i da je slanje sažetka umanjivanje uloge Sabora”, kazala je Benčić.
Jandroković joj je uzvratio da se radi “o Vladinom dokumentu koji uopće nije trebao doći” u Sabor, nego se to desilo “na inicijativu predsjednika Vlade”. “Dakle, ovdje se radi o aktu i činu na neki način dobre volje i želje Vlade RH da informira i Hrvatski sabor i javnost o tome što radi. Dakle, ovo je Vladin dokument koji nismo ni trebali raspravljati, ali ga raspravljamo”, tumačio je HDZ-ov šef parlamenta kako on vidi obavezu Vlade da prezentira planove za ulaganje gotovo 50 milijardi kuna.
Čije su EU milijarde za oporavak?
Saborska rasprava o “informaciji o sažetku” potvrdila je da je parlament nerijetko na kraju reda kada se radi o europskim poslovima. Suradnici premijera Andreja Plenkovića zasigurno bi sada tvrdili da je teza o marginalizaciji Sabora u EU poslovima promašena jer premijer redovito parlamentu podnosi izvješća o sastancima Europskog vijeća. Točno, ali to čini naknadno, a ne, kao na primjer Angela Merkel, uoči summita.
Uloga parlamenta u europskim poslova definirana je i posebnim zakonom, no to se u prošlosti nije pokazalo presudnim da bi Sabor dobio barem pravodobnu informaciju. Iako Sabor, po zakonu, “prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije”, u kolovozu 2019. godine parlament je najprije iz premijerove izjave novinarima doznao da će gospođu Dubravku Šuicu nominirati za povjerenicu u Europskoj komisiji.
“Informacija o sažetku” očit je nastavak takvog odnosa. Umjesto da raspravlja o cjelovitom i trenutno najvažnijem ekonomskom dokumentu u zemlji, Sabor će u srijedu diskutirati o 80 stranica Vladinog sažetka nacionalnog plana koji, po svemu sudeći, još i nije gotov i koji bi se, vrlo vjerojatno, mogao još i mijenjati. Točno je, naravno, da je to Vladin dokument. Ali milijarde za gospodarski oporavak nisu.