Kako nam je izbor povjerenice za Komisiju opet pokazao da premijera naprosto nije briga za zakone i Sabor
Premijer ostavlja dojam da tako rade sve članice, a to baš i nije točno
Dok je Dubravka Šuica u Bruxellesu razgovarala o svom budućem poslu u Europskoj komisiji, u Zagrebu su članovi saborskog Odbora za europske poslove dobili pozive za sjednicu na kojoj trebaju raspravljati o njezinoj nominaciji za povjerenicu. No, članovima tijela preko kojeg Sabor „nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije” poziv je stigao bez ikakvog imena.
„Izvješće o kandidatu ili kandidatkinji RH sa životopisom bit će dostupno tek u četvrtak prijepodne”, izvijestili su u ponedjeljak poslijepodne članove Odbora. Upravo tog dana Šuica se, prema navodima portala Politico.eu, u Bruxellesu sastala s novom šeficom Komisije Ursulom von der Leyen.
Premijer Andrej Plenković potvrdio je u međuvremenu da će za europsku povjerenicu nominirati HDZ-ovu zastupnicu u Europskom parlamentu Dubravku Šuicu. Tako su članovi saborskog Odbora koji, dakle, nadzire što radi Vlada u europskim institucijama, preko medija ipak uspjeli doznati o kome će točno u četvrtak raspravljati.
Sabor bi trebao nadzirati Vladu u EU
„Poslati takav poziv članovima i članicama Odbora, u kojem piše ‘kandidat ili kandidatkinja’, kao da izvlačimo lutriju, to je potpuno neukusno”, nezadovoljan je oporbeni član Odbora Bojan Glavašević. Nije bilo „nikakve potrebe za misterijem”, poručuje ovaj nezavisni saborski zastupnik.
U Hrvatskoj je na snazi zakon koji uređuje odnose Vlade i Sabora upravo u poslovima vezanim uz Europsku uniju. Donesen je 2013. godine i, među ostalim, propisuje da „u obavljanju europskih poslova Sabor (…) prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije”. Među ovlasti parlamenta, prema tom propisu, spada i ovo: „sudjeluje u postupku predlaganja kandidata Republike Hrvatske za institucije i tijela Europske unije”.
‘Tako rade i druge zemlje’
Kako shvaćaju ovu zakonsku odredbu, Vlada i premijer Plenković pokazali su načinom na koji su komunicirali ime gospođe Šuice. Nadležni saborski Odbor je, dakle, o tome tko bi u ime Hrvatske trebao narednih pet godina sjediti u Komisiji najprije doznao iz premijerove izjave novinarima u Opatiji. Plenković je odbacio tumačenja da je Vlada – zato što se Dubravka Šuica s novom šeficom Komisije sastala prije formalne procedure – zaobišla hrvatske institucije.
„Poanta je, kada predlažete iz svoje zemlje budućeg člana EK, da se unaprijed dogovorite i o kandidatkinji, a nadamo se i o portfelju, u ovom slučaju s predsjednicom Europske komisije. I da nakon toga sve dobro prođe. Tako rade i sve ostale zemlje, treba malo poznavati tehnologiju djelovanja”, objašnjavao je Plenković u Opatiji medijima. Još je, prema navodima N1, ustvrdio da „treba malo sofisticiranosti i poštivanja procedure”.
Kada govori da „tako rade i sve ostale zemlje”, premijer ostavlja dojam kao da postoji neki univerzalni način na koji su sve države članice dosad nominirale kandidate za povjerenike ili povjerenice. A to baš i nije tako.
Primjer Švedske i Slovenije
Portal Politico je, primjerice, u crtici o razgovoru hrvatske kandidatkinje (nisu spominjali ime) s Ursulom von der Leyen, napisao da se novoizabrana šefica Komisije sastala i sa švedskom kandidatkinjom. Dakle, isto ovog ponedjeljka. No, švedski mediji nisu morali nagađati o kome je riječ. Tamošnja Vlada još je 8. kolovoza, 11 dana prije ovotjednog sastanka u Bruxellesu, objavila da će nominirati ministricu Ylvu Johansson.
Susjedna Slovenija nominirala je svog veleposlanika pri EU Janeza Lenarčiča. Premijer Marjan Šarec njegovo je ime javno iznio sredinom srpnja. Pred kraj srpnja potvrdio ga je nadležni odbor slovenskog parlamenta, a onda i Vlada. Razgovor s novoizabranom predsjednicom Komisije je, prema navodima slovenskih medija, Lenarčič imao 7. kolovoza.
Neke su države, poput Irske, o svom kandidatu izvijestile čak i prije nego što je Ursula von der Leyen uopće potvrđena u Europskom parlamentu. Neke su, poput Češke, ime objavile nakon sastanka svog premijera s novoizabranom predsjednicom (za Hrvatsku, kao što znamo, to nije bio slučaj, iako je von der Leyen bila u Zagrebu).
U Saboru premijer i Šuica
U Banskim dvorima, međutim, inzistiraju da procedura nije prekršena i da će je „u potpunosti ispoštovati”. Poručuju da su i ranije najavili da će kandidata predložiti na Vladi, nakon čega proceduru nastavlja Odbor za europske poslove. Sabor je uključen, uvjeravaju nas u Banskim dvorima, jer na sutrašnju sjednicu Odbora dolaze i premijer i kandidatkinja za povjerenicu. „Razgovori koji su vođeni (s Ursulom von der Leyen) su uobičajeni, i vode ih i druge zemlje jer je ona mandatarka”, tvrde.
Nitko, međutim, ne spori da je von der Leyen mandatarka te da i druge članica EU-a s njom razgovaraju. Pitanje je samo procedure: treba li hrvatski parlament o takvom imenovanju kao što je povjerenica u Europskoj komisiji doista informacije skupljati iz medija?