Dalić je zatražila da SOA provjeri je li prijetila Todoriću; stručnjaci za Telegram komentiraju je li to OK
O polemičnom potezu raspravljaju bivši inspektor, odvjetnik i profesor
Ivica Todorić na svom je blogu 28. rujna optužio ministricu gospodarstva i potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić da je 28. ožujka u 2.30 u noći jednom članu Uprave Agrokora poslala mail u kojem mu je prijetila uhićenjem ukoliko se ne potpiše Zakon o Agrokoru. “Neka demantira, ako se usudi”, napisao je tada Todorić, a ministrica Dalić dva dana kasnije zatražila je da se pregledaju sve njezine poruke.
Premijeru Plenkoviću uputila je zahtjev da odgovarajuće službe Republike Hrvatske preuzmu sve njezine elektroničke uređaje, uključujući i privatne, i pregledaju sve poslužitelje preko kojih šalje e-mail poruke. I doista, na premijerov zahtjev nadležna državna tijela, među kojima je, kako je potvrđeno, bila i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), pregledala su svu internetsku komunikaciju ministrice Dalić. Kako tvrde, nisu pronađene nikakve prijeteće poruke, a o tome je Vlada priopćenjem obavijestila javnost.
Cvrtila: Je li bilo sumnje u neko kazneno djelo?
Razgovarali smo s iskusnim pravnicima i stručnjacima za sigurnost i pitali ih što sada to u stvari znači. Tim više što su iz Vlade poručili kako bi ministrica Dalić rezultate pretrage svojih e-mailova mogla koristiti kao dokaz protiv Todorića. Da je SOA sve učinila po vrijedećem Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu nitko ne spori, no koja je stvarna vrijednost informacije da nisu pronađene nikakve prijeteće poruke? Za Telegram su to komentirali sigurnosni stručnjak i bivši policijski inspektor Željko Cvrtila, bivši sudac i odvjetnik Rafael Krešić, te profesor kaznenog prava i bivši predsjednik RH Ivo Josipović.
“SOA je mogla obaviti tu provjeru jer za to ima zakonske ovlasti. Oko toga nema ničeg dvojbenog”, uvjerava Cvrtila. Međutim, prema njegovu mišljenju, tu se postavlja drugo dosta važno pitanje: “Je li postojala sumnja u kazneno djelo, na primjer prijetnje ili neko drugo? Ako je tako, onda je ovo bio slučaj u ingerenciji policije i DORH-a”. Ovaj stručnjak za sigurnost koji ima i veliko iskustvo iz policijskog sustava objasnio nam je kako u stvarnosti funkcionira suradnja SOA-e s policijom i DORH-om.
SOA je mogla i kompromitirati tragove
“Kada SOA u svom radu utvrdi elemente nekog kaznenog djela ona je to dužna proslijediti policiji i DORH-u u daljnji rad. I to se vrlo često događa. Druga je stvar, koja je također zabilježena u ovom slučaju, protuobavještajno djelovanje. Ono je u nadležnosti SOA-e koja štiti dužnosnike od upada u njihove komunikacijske sustave. Taj posao nije u ingerenciji ni policije ni DORH-a. Policija odrađuje samo tjelesnu zaštitu dužnosnika, preko svoje Uprave za posebne poslove sigurnosti”.
Na pitanje kakva je onda uopće snaga ove SOA-ine informacije o rezultatima pretrage e-mailova ministrice Dalić, Cvrtila odgovara: “S policijskog gledišta, ta informacija ima obavještajnu snagu. Da je SOA utvrdila kako postoje prijeteće poruke morala je tu informaciju proslijediti policiji. Nakon toga bi policija sa sudskim nalogom mogla ponovno obaviti pretragu kako bi se taj dokaz formalizirao”. A je li SOA mogla ovom pretragom, što je obavljena kao dio protuobavještajne zaštite potpredsjednice Vlade, eventualno mogla kompromitirati neke tragove? Cvrtila uvjerava kako je to malo vjerojatno, no nije potpuno isključeno.
Krešić: Razlika između politike i suda
Bivši kazneni sudac koji sada radi kao odvjetnik, Rafael Krešić, siguran je kako je iz političkih razloga premijeru dopušteno analizirati službenu komunikaciju bilo kojeg člana vlade, međutim kod kaznenog postupka stvari stoje drugačije.
“Za kazneni postupak – bez obzira je li ga inicirala Martina Dalić privatnom tužbom zbog klevete ili pak Ivica Todorić prijavom zbog prijetnje – ovaj nalaz SOA-e ne bi bio upotrebljiv. Sud bi, u svakom slučaju, u kaznenom postupku sam odlučio na koji će način dokazivati kazneno djelo. Ovakve analize mogu se koristiti samo u sigurnosne ili političke svrhe. No, u kaznenom postupku one nisu relevantne kao dokaz. Doduše, ovo što je tajna služba utvrdila može biti indicij, ali samo to i ništa drugo, jer nije rađeno sa sudskim nalogom niti prema proceduri što ju predviđa ZKP”, objašnjava Krešić.
Josipović: Ovo je bilo pitanje nacionalne sigurnosti
I Ivo Josipović naglašava kako je postupak provjere telekomunikacija ministrice Dalić koje je obavila SOA u skladu sa Zakonom. “Premijer i predsjednica Republike usmjeravaju rad sigurnosnih službi i korisnici su njihovih informacija. SOA je, između ostalog, ovlaštena prikupljati podatke važne za pitanja nacionalne sigurnosti te ugroze osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske”, pojašnjava Josipović. Pitanje je li ministar iz nekih razloga prijetio građanima, po njegovom je sudu, kaže, pitanje nacionalne sigurnosti jer govori o tome rade li članovi vlade svoj posao sukladno Ustavu i zakonu, odnosno, ugrožavaju li sigurnost građana.
“S druge strane, to je pitanje povezano s osnovama gospodarskog sustava, što događaji vezani uz Agrokor sigurno jesu. Premijer je ovlašten tražiti odgovarajuće podatke SOA-e, a radnja koju je SOA provela nije protivna zakonu i nije neproporcionalno, a i uopće, ugrozila prava građana jer je ministrica Dalić pristala i sama inicirala njeno provođenje”, kaže Josipović i dodaje kako sama provjera koja je provedena ne ovisi o eventualnoj prijavi gospodina Todorića za prijetnju. “Provjera nije provedena radi zašite njegovih prava, već radi utvrđivanja činjenica vezanih uz nacionalnu sigurnost.”
‘Presedan je što je informacija objavljena u medijima’
No, i Josipović naglašava kako, u slučaju da Todorić pokrene odgovarajući kazneni postupak, rezultat onoga što je provela SOA ne može biti dokaz jer radnja nije provedena sukladno Zakonu o kaznenom postupku. “Međutim, moguće je da u nekom kaznenom postupku dođe do potrebe utvrđivanja činjenice je li ministrica Dalić prijetila ili nije gospodinu Todoriću. U tom slučaju, pretraga i vještačenje njenog mobitela mogli bi se i morali provesti sukladno Zakonu o kaznenom postupku”, kaže Josipović. Napominje kako nalog premijera da SOA pribavi neke informacije nije presedan sam po sebi jer ovlaštenici, predsjednik/predsjednica Republike i premijer, često dobivaju ili sami traže različite informacije koje im pomažu u pitanjima važnim za nacionalnu sigurnost.
No, kaže kako ne zna da se do sada postavljao baš takav zahtjev i naglašava još jednu neobičnost kod ovog slučaja. “Presedan je da se informacije pribavljene za premijera ili predsjednika/predsjednicu objavljuju u medijima. U pravilu, konkretne i pojedinačne informacije SOA-e se ne plasiraju u medije, već služe kao osobna informacija za korisnike informacija (premijer). Očito, u ovom slučaju, do objave je došlo po odobrenju premijera da bi se neutralizirao eventualni, po vladu negativni efekt informacija koje je javnosti ponudio gospodin Todorić”, zaključuje Josipović.