Danas su izbori u Austriji i Italiji, izvukli smo ključne stvari koje objašnjavaju zašto su bitniji nego što možda mislite
Italija odlučuje na referendumu o ustavnim promjenama, Austrija o predsjedniku
Austrija danas na ponovljenim predsjedničkim izborima odlučuje između Norberta Hofera, član Slobodarske stranke Austrije i bivšeg šef stranke Zelenih Alexandera Van der Bellena. Istovemeno, u sedam ujutro u Italiji je počelo izjašnjavanje građana o referendumu o ustavnim promjenama.
Kako se sljedeće godine održavaju izbori u Njemačkoj, Francuskoj, u uvjetima rastućeg populizma u Europi, Brexita i pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima, izbori u Austriji posebno su važni jer bi Austrija mogla postati jedina europska zemlja u novijoj povijesti na čijem je čelu predsjednik s krajnje desnog spektra. Isto tako, odbijanje ustavnih promjena na talijanskom referendumu vjerojatno će otvoriti vrata novim izborima, a potencijalno i usponu populističkog pokreta Pet zvjezdica na vlast koji se zalaže za izlazak iz eurozone i vraćanje lire. Ovdje smo izvukli nekoliko najvažnijih stvari.
O čemu se zapravo odlučuju Talijani?
Renzijev prijedlog ustavne reforme sastoji se od temeljite deregulacije remonta institucionalnog ustroja, koji se nije mijenjao posljednjih sedamdeset godina otkako je Italija postala republika. Uključuje dramatično smanjenje broja zastupničkih mjesta u Senatu, s 315 na 100, a njihove bi se ovlasti znatno ograničile.
What’s at stake in Italy’s referendum? https://t.co/ujAWcMnEGU
— The Wall Street Journal (@WSJ) December 4, 2016
Ukinula bi se odredba prema kojoj zakoni moraju proći kroz oba doma parlamenta, pa bi se tako pojednostavilo njihovo donošenje, oduzela bi mu se moć pokretanja postupka izglasavanja nepovjerenja vladi, a Senat bi zadržao pravo veta na ustavne zakone. Ide se i na smanjenje ovlasti regionalnih vlasti, čime bi se uklonila suvišna birokracija i preklapajuća zaduženja pokrajinskih i saveznih vlada te znatno smanjili troškovi. Strana koja je promjene predložila, piše BBC, kaže da će troškovi biti manji za oko 500 miiljuna eura godišnje. U slučaju neuspjeha, Renzi je obećao podnijeti ostavku. Kasnije je taj svoj stav revidirao.
Što govore izborne ankete u Italiji?
Posljednje ankete objavljene dva tjedna prije referenduma pokazivale su sa se između pet i osam posto više birača izjasnilo protiv ustavnih promjena, no kako ističe Reuters, tom je trenutku još bilo mnogo neodlučnih. Očekivana izlaznost birača je negdje između 50 i 60 posto, a manja izlaznost išla bi u prilog Renziju, jer se reformama najviše protive mladi i osobe slabijeg imovinskog stanja s juga Italije, koji rijetko izlaze na izbore.
Što kažu svjetski državnici?
Američki predsjednik Barack Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otvoreno su pozvali Talijane da podupru reformu. Neizvjesnost talijanskog referenduma zabrinjava Europljane i financijska tržišta jer se strahuje da bi nakon šoka izazvanog Brexitom i rastom populističkih pokreta mogla izbiti nova nestabilnost u Italiji, trećem gospodarstvu eurozone.
Žestoka izborna kampanja u Austriji
Priljev stotina tisuća izbjeglica, među kojima je mnogo Muslimana, odigrao je važnu ulogu u rastu popularnosti krajnje desne Slobodarske stranke. Hofer se zalaže za odlučnu anti-imigracijsku politiku, a svojedobno je koketirao s idejom raspisivanja referenduma o izlasku Austrije iz Europske unije.
Western Europe could get its first democratically elected far-right head of state since 1945 this weekend https://t.co/jbZpBGD71W
— The Economist (@TheEconomist) December 3, 2016
“Austrijski Donald Trump”, kako su Hofera već prozvali pojedini mediji, računa da će upravo Trumpova pobjeda na izborima i njemu donijeti određene prednosti kod austrijskih glasača. Hoferovi protivnici, među kojima je i Hans Rauscher, ugledni kolumnist u liberalnom listu Der Standard, ističu da njegova stranka “traži odbacivanje liberalne demokracije, a u svojoj suštini, ona je populistička, nacionalistička, netolerantna i anti-Europska”.
Što govore ankete u Austriji?
Izbori u Austriji prvo su održani u svibnju ove godine, s tijesnim rezultatom. Za samo 31 tisuću glasova, pobijedio je Van Bellen. Oporba se žalila na rezultate izbora, uz obrazloženje da glasovi koji su pristigli poštom nisu obrađeni prema propisima, pa je sud naredio da se izbori ponovno održe. Ankete provedene u studenom dale su ponovno prilično izjednačeni rezultat.
Slobodarska stranka Austrije dobro prolazi u anketama. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da stranka osvaja jednu trećinu glasova, i uživa znatno veću potporu birača od mainstream stranaka lijevog i desnog centra, te otvara mogućnost, koja je nekad bila nezamisliva, da će stranka pobijediti ne samo na predsjedničkim nego i na sljedećim parlamentarnim izborima. Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da će se rezultati proglasiti tek u ponedjeljak kad se izbroje dopisni glasovi.
Kako će reagirati financijska tržišta
Financijska tržišta i europski političari boje se da će se Talijani izjasniti protiv provođenja ustavnih reforma, ali i ekstremno desnog predsjednika u Austriji jer bi to moglo izazvati ozbiljnu političku i ekonomsku nestabilnost, pogotovo s obzirom na katastrofalno stanje talijanskog bankarskog sustava, a potencijalno i novu krizu eurozone.
Nervozni su i investitori, koji se već pribojavaju najgoreg scenarija. ”Mislimo da će se Unija raspasti i da će Italija napustiti eurozonu. To je donedavno izgledalo nemoguće, ali kotači se već okreću u tom pravcu,” kaže Jim Smigiel iz američke financijske tvrtke SEI Investments Co.