Desničar kojeg uspoređuju s Trumpom ili ljevičar hrvatskih korijena, tko će biti novi predsjednik Čilea?
Dva potpuno suprotna kandidata ušla su u završnu utrku za predsjednika Čilea
Utrka za zamjenu čileanskog predsjednika Sebastiana Pinere sužena je na dva kandidata nakon općih izbora održanih u nedjelju, piše CNN. Jose Antonio Kast, kandidat tvrde desnice, osvojio je 28 posto glasova tijekom nedjeljnih izbora u Čileu, propustivši osvojiti 50 posto kako bi izbjegao drugi krug glasanja.
Kast, čiji je nedavni porast popularnosti iznenadio kritičare, ponekad je uspoređivan s bivšim predsjednikom Amerike Donaldom Trumpom i sadašnjim predsjednikom Brazila Jairom Bolsonarom.
Boric je bio studentski vođa
U drugom krugu, Kast će se suočiti s tridesetpetogodišnjim Gabrielom Boricem, političarem hrvatskih korijena s otoka Ugljana, što Boric nikada ne propušta spomenuti, ljevičarskim kandidatom i bivšim studentskim vođom koji je zauzeo drugo mjesto s 25 posto glasova. Zemlju su u listopadu 2019. godine potresli masovni prosvjedi kojima su se tražile veće mirovine, bolje obrazovanje i kraj ekonomskog sustava koji favorizira elitu.
Nemiri su naveli sadašnjeg predsjednika Pineru da pristane na plebiscit o potrebi promjene ustava naslijeđenog od diktature, godinu dana kasnije Čileanci su velikom većinom glasali za nacrt novog ustava. Ali, Čile još uvijek nije povratio stabilnost po kojoj je nekada bio poznat. Ekonomski je teško pogođen pandemijom, a brutalni sukobi prosvjednika i sigurnosnih snaga nastavljaju se svaki tjedan u Santiagu.
Boric predstavlja društveni preokret
S obzirom na svoju prošlost Boric je bio široko percipiran kao predsjednički kandidat koji je bolje predstavljao društveni pokret u zemlji. Pobornik je prava na pobačaj, model socijalne države i predvodi široku koaliciju koja uključuje čileansku Komunističku partiju.
Snažna struja potpore Kastu, za kojeg neki birači vjeruju da predstavlja stabilnost i sigurnost, poništila je predviđanja o utrci. Kast je istaknuo vladavinu prava, privatno vlasništvo, slobodno tržišno gospodarstvo te predložio izgradnju rovova dubine tri metra na strateškim točkama sjeverne granice Čilea kako bi se zaustavio priljev migranata.