Despotski zakon o društvenim mrežama mogao bi donijeti pobjedu Erdoğanu. Ironično, djelomično ga je kopirao od EU
Po ovom zakonu je i predsjednički protukandidat Kılıçdaroğlu dobio kaznenu prijavu
U svojoj predsjedničkoj kampanji, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koristi se tajnim oružjem – gušenjem slobode govora na društvenim mrežama. Politico ističe da je turski predsjednik inspiraciju za to barem djelomično pronašao u Europi. Dok se Turska približava drugom krugu izbora između Erdoğana i njegovog reformski nastrojenog suparnika Kemala Kılıçdaroğlua, sve veća kontrola turskog čelnika nad društvenim medijima postala je još jedan alat koji mu pomaže produžiti svoju 20-godišnju vladavinu.
Tijekom vikenda, Erdoğanova vlada naredila je Twitteru da blokira račune otprilike desetak lokalnih oporbenih javnih osoba — potez koji je izazvao oštre reakcije usmjerene protiv vlasnika društvene mreže Elona Muska, koji je odlučio poštivati tu direktivu. No, Erdoğanovi napori da kontrolira društvene medije nisu ništa novo – oni traju više od deset godina, piše Politico.
Erdoğan kopira rječnik EU-a
Pritisak na društvene mreže kulminirao u listopadu kada je vladajuća stranka u Turskoj donijela opsežna pravila o društvenim medijima, koja su donekle podsječala na zakon nedavno donesen u Europskoj uniji.
Cilj Bruxsellesa bio je suzbiti štetne objave na internetu, zaustaviti širenje dezinformacija i povećati transparentnost oko načina na koji Instagram i YouTube serviraju sadržaj svojim korisnicima. Pravila EU-a, poznata kao Zakon o digitalnim uslugama (DSA – Digital Services Act), također uključuju novčane kazne do šesto posto prihoda tvrtke odgovorne za prekršaje.
Pravilnik Ankare često od riječi do riječi oponaša bruxelleski jezik donošenja politika, ali ide znatno dalje u ograničavanju govora na internetu, i to na načine koji pogoduju Erdoğanovim nastojanjima da zadrži mjesto predsjednika Turske.
I protukandidat na izborima dobio je kaznenu prijavu
Erdoğanova pravila uključuju zatvorske kazne do pet godina ako ljudi objavljuju sadržaj na internetu koji širi “informacije koje su netočne” na načine koji “remete unutarnju i vanjsku sigurnost Turske”. Novinari bi se mogli suočiti i sa zatvorskom kaznom za pisanje članaka koji ne idu u prilog vladajućoj turskoj stranci AK. Kılıçdaroğlua, koji je u nedjelju osigurao 45 posto glasova diljem zemlje, već je dočekala kaznena prijava za širenje “lažnih vijesti” o vladi.
“Mnogo je toga na kocki oko turskog zakona o dezinformacijama”, napisao je Alper Coşkun, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, think tanka sa sjedištem u Washingtonu. Istaknuo je kako Erdoğan i njegova stranka “ne bi smjeli podleći kratkoročnim političkim interesima i doći u iskušenje da iskoriste ovaj zakon za suzbijanje neslaganja”.
Naravno, dužnosnici turske vlade odbacuju kritike da preuzimaju kontrolu nad društvenim medijima za vlastitu političku korist. Mnogi od nji pozivaju se na druga pravila o online sadržaju – osobito ona unutar EU-a – kao na primjere kako se političari u drugim zemljama također suprotstavljaju tehnološkim divovima, i to u ime smanjenja širenja štetnog sadržaja među stanovništvom.
Vladina agencija: Slični zakoni postoje diljem svijeta
Zakoni slični onima u Turskoj “provode se u mnogim dijelovima svijeta, posebno u razvijenim zemljama”, objavila je Direkcija za komunikacije te zemlje. Nejasno je jesu li nova pravila o društvenim medijima u zemlji prevagnula vagu u korist Erdoğana u tijesnoj borbi za prvi krug glasovanja ovog vikenda.
Međutim, uvođenje veće kontrola onoga što ljudi vide na internetu nastavak je ograničenja društvenih medija koje je Ankara uvela na Twitter, Facebook i YouTube, često na načine koji pogoduju vladajućoj stranci u zemlji.
Vlada je uvela kratku nacionalnu zabranu ovih digitalnih platformi nakon smrtonosnog napada u Istanbulu u studenom. Zabrana usmjerena na Twitter uslijedila je nakon snažnog potresa u Turskoj u veljači, koji je također doveo do 78 uhićenja nakon što su ljudi dijelili “provokativne objave”. Slične zabrane digitalnih platformi datiraju prije deset godina i odražavaju Erdoğanovu širu kontrolu nad medijskim prostorom kako bi ugušio glasove opozicije.
Turska je sve sličnija Rusiji ili Saudijskoj Arabiji
Turska se tako pridružuje drugim sve autoritarnijim vladama, uključujući one u Rusiji i Saudijskoj Arabiji, koje su na sličan način “posudile” mnogo elemenata europskih pravila za društvene medije, ali su ih prilagodile kako bi pogodovala represivnim režimima. Moskva je, na primjer, nedavno donijela stroge zakone koji uključuju do 15 godina zatvora za one koji šire “neistine” o vojsci zemlje.
“Očekuje se da će donošenje takozvanog zakona o dezinformiranju pomoći vladajućem savezu u ušutkavanju oporbenih stranaka i kritičkog medijskog izvještavanja”, navodi se u izvješću o Turskoj neprofitne organizacije Freedom House koja prati globalna pitanja ljudskih prava.