Dižu se naknade za najunosnije koncesije u državi. Iznajmljivači ležaljki dosad su godišnje plaćali 10 kuna
Ove naknade su iste već desetljećima, a za to vrijeme je najam ležaljki enormno skočio
Brojni obrtnici i tvrtke proteklih su godina u Hrvatskoj dobro zaradili iznajmljujući preko ljeta ležaljke, suncobrane, ronilačku opremu, skutere na vodi, brodice, sandoline ili pedaline, a posao su obavljali na prostoru pomorskog dobra koje im je za korištenje odobrila lokalna vlast. Isto je bilo s onima koji su dobili odobrenje za ugostiteljsku ili trgovačku djelatnost na pomorskom dobru.
Iz godine u godinu njihove su cijene, a tako i zarade, rasle. Mediji su lani izvještavali o tome da se ležaljke iznajmljuju i po cijeni od 40 eura po danu, što je bilo višestruko povećanje u nekoliko godina.
S druge strane, država 20 godina nije mijenjala minimalne iznose naknada koje su lokalne zajednice bile dužne naplaćivati kad izdaju koncesijsko odobrenje za pomorsko dobro. Ove godine i to bi se trebalo promijeniti – minimalan iznos tih naknada u većini će se slučajeva udvostručiti. Dogodit će se to ako Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ostane kod minimalne visine naknada što ih je ovih dana iznijelo u prijedlogu Uredbe o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru.
Što sve stoji u uredbi koja se predlaže
Sabor je u srpnju prošle godine potvrdio Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, a sada ministarstvo Olega Butkovića predlaže i uredbu po kojoj će se lokalne vlasti morati ravnati kad, nakon javnih natječaja, budu davale dozvole na pomorskom dobru. Zadnji put te su minimalne naknade određene još u vrijeme dok je premijer bio Ivo Sanader, prije točno 20 godina, a ovisile su o tome u kojem se turističkom razredu nalazi određena plaža na pomorskom dobru.
Sada se pak predlaže jedinstvena naknada za sva mjesta na obali pa bi tako oni koji dobiju koncesijsku dozvolu za iznajmljivanje ležaljki ili suncobrana minimalno godišnje plaćali naknadu od najmanje 50 eura.
Za dio njih to će biti novac koji mogu zaraditi za malo više od jednog dana, ali nisu se svugdje ležaljke iznajmljivale po 35 ili 40 eura po danu, bilo je i onih koji su tu uslugu i prošlog ljeta nudili za pet eura.
Propisuje se samo donja granica naknade
U uredbi koja je još uvijek na snazi minimalan iznos naknade za iznajmljivače ležaljki i suncobrana ovisio je o turističkom razredu i bio je od deset do 40 kuna. Čak i usporedbi s najskupljim razredom, gdje je minimalna naknada morala biti 40 kuna, odnosno malo više od pet eura, sadašnji prijedlog znači deseterostruko povećanje najnižeg iznosa naknade. Naši izvori u Ministarstvu mora kažu da je riječ o prijedlogu i da će nakon javne rasprave odlučiti koliki će doista biti iznosi minimalne naknade za pojedine djelatnosti.
Naravno, lokalne vlasti mogu odrediti i veću cijenu jer uredba propisuje samo donju granicu. Iznimno je moguće ići ispod te minimalne cijene i to za 30 posto, ako se na natječaj nitko nije javio.
Raste, ali ne tako drastično, i minimalna naknada za one koji na pomorskom dobru iznajmljuju skutere pa će u lokalni proračun godišnje uplaćivati tisuću eura po skuteru, dok se dosad, ovisno o turističkom razredu, ta naknada kretala od tri do šest tisuća kuna. No, puno više se u tih 20 godina povećao iznos koji iznajmljivači skutera naplaćuju turistima.
Za bar na plaži tri, za šank dvije tisuće eura
Građanima koji na plaži, na pomorskom dobru, žele imati bar i za to dobiju odobrenje postaviti objekt do 15 četvornih metara, lokalne vlasti bi morale godišnje naplatiti najmanje tri tisuće eura koncesijske naknade. To je 50 posto više od dosad propisane minimalne naknade za najskuplji turistički razred, a čak trostruko više nego u najslabijem turističkom razredu. Za šank na otvorenom plaćat će se dvije tisuće eura godišnje, a za svaki četvorni metar pomorskog dobra koji se koristi kao terasa naknada je sto eura, što je povećanje minimalne naknade od 15-ak posto do šest puta, ovisno o turističkom razredu.
Puno je još primjera u kojima se mijenja naknada onima koji svoj biznis žele obavljati u turističkim gradovima, uz samo more, na pomorskom dobru. Logično je da je država željela povećati prihode lokalnih zajednica i da ide na povećanje minimalne naknade, jer se ona nije mijenjala 20 godina. Interes za koncesije na pomorskom dobru je velik – više od 27 posto svih koncesija u Hrvatskoj su one na pomorskom dobru.
No, upravo su ti koncesionari i najveći dužnici, jer je prema izvješću Ministarstva financija, o čemu je Telegram nedavno pisao, za 2022. godinu na njih otpadalo više od trećine nenaplaćenih koncesijskih naknada. Lokalne vlasti koje su odobravale koncesije na pomorskom dobru nisu, zaključili su tada iz Ministarstva financija, učinile dovoljno da taj dug naplate.