Dobronić otkrio jednostavan način da se raskine ugovor s MOL-om, Vlada ga hladno odbila: 'Imamo mi svoje stručnjake'
Vlada se s njegovom sugestijom ne slaže
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić se u intervju za Nacional ovog tjedna oglasio o potencijalnom rješenju pitanja između Ine i Mola. Naime, otkako je još 2021. godine donesena presuda Vrhovnog suda kojom je potvrđena presuda Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernadiju, dio pravnih stručnjaka je sugerirao Vladi da pokrene dokazivanje ništetnosti ugovora na domaćim sudovima.
Iako se čini da Vlada nema takvu namjeru, Dobronić je svejedno komentirao taj potez. Naglasio je da ugovor o upravljanju Inom nije sukladan Zakonu o trgovačkim društvima kao i da su hrvatskim članovima Ine oduzete ovlasti upravljanja kompanijom prema Zakonu o trgovačkim društvima.
Smatra da treba poći od toga. “Od toga treba poći jer to od samog početka primjene tog Ugovora o upravljanju Inom nije bilo u redu. Bilo je protuzakonito. Time je dovedena u pitanje i zakonitost svih odluka u korporativnom upravljanju Inom, kao i posljedice koje su iz takvih odluka proizišle”, kazao je, prenosi Novi list.
Dobronić objasnio kako bi sve teklo
Dobronić ističe da je to, uz činjenicu da je u Hrvatskoj pravomoćna presuda Sanaderu koja dokazuje da je počinjeno koruptivno kazneno djelo, pravna osnova po kojoj Vlada može tvrditi da je ugovor o upravljanju Inom ništetan i da kao takav nikada nije ni postojao.
Iz toga bi, naveo je, slijedio zaključak da sve odluke Uprave Ine nosu bile zakonite pa bi se moglo analizirati koliko su koristile, a koliko štetile Hrvatskoj. “Na kraju treba podvući crtu i izračunati koliku štetu mađarska strana treba nadoknaditi Hrvatskoj”, poručio je.
“Od Trgovačkog suda se može tražiti da imenuje privremenu Upravu Ine koja će raditi sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Tako bi se napokon upravljanje Inom usuglasilo s odredbama ZTD-a”, dodao je Dobronić.
O svemu se oglasila i Vlada
Novi list piše da se o svemu oglasila Vlada koja im je komentirala taj njegov prijedlog. Kažu da su tako nešto već razmatrali imajući na umu “stručna pravna mišljenja o pravnim sredstvima koja je potrebno upotrijebiti radi utvrđenja ništetnosti” koja su im dali “Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Katedra za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.”
“Tim mišljenjima isključena je mogućnost pokretanja postupaka radi utvrđenja ništetnosti dvaju ugovora pred bilo kojim drugim pravosudnim tijelima, uključujući i pred domaćim sudovima”, poručili su iz Vlade. Dodali su da bi tako nešto bilo protivno originalnom ugovoru, njegovim izmjenama, ali i da bi bilo nedosljedno.
“Iako je krajnje neobično da predstavnici sudbene vlasti sugeriraju jednoj od potencijalnih strana u sudskom postupku određeno postupanje ili nepostupanje, a s obzirom na to da bi oni u krajnjoj liniji mogli biti pozvani odlučivati u takvom predmetu, Vlada cijeni činjenicu da je tematika promjene postojećeg modela korporativnog upravljanja Inom tematika o kojoj postoji najširi politički i društveni konsenzus”, zaključili su iz Vlade.