Dodik kao pokvarena ploča. Opet vergla o odcjepljenju Republike Srpske, spominje i Dan D
Najavio je susret s vodećim bošnjačkim i hrvatskim strankama
Čelnik Republike Srpske Milorad Dodik ponovio je kako će se taj entitet odcijepiti od BiH u slučaju da visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornoga zakona te je najavio susret s vodećim bošnjačkim i hrvatskim strankama kako bi se pokušao o tome postići dogovor.
Schmidt, koji je na čelu međunarodne uprave u BiH, najavio je sredinom prosinca kako će intervenirati u izborno zakonodavstvo zemlje kako bi se zajamčila transparentnost izbornog procesa u slučaju da se domaći političari ne usuglase oko toga pitanja. U izjavi za lokalne medije dodao je da se ovoga tjedna očekuju razgovori čelnika stranaka na vlasti oko niza reformi te nazvao taj sastanak Danom D.
“Bit će ‘Dan D’. Ako se neko usudi prijeći granice i realizirati scenarij po kojemu se otvara prostor da on nešto nametne. Ako nastave s rasturanjem Daytona, dobit će samostalnu Republiku Srpsku i raspalu nefunkcionalnu Federaciju”, rekao je Dodik medijima u Banjoj Luci.
Optužio bošnjačke stranke da su servilne prema strancima
On je ranije u više navrata prijetio odcjepljenjem Republike Srpske u slučaju da Schmidt, čiji autoritet osporava, nametne neki od zakona. Izmjena Izbornoga zakona s tehničkim poboljšanjima je jedan od uvjeta Europske komisije kako bi Europskome vijeću do ožujka preporučila bezuvjetno otvaranje pregovora o članstvu s BiH.
Dodik je optužio bošnjačke stranke da se servilno ponašaju prema strancima, te da su one zapravo najveći problem što nema dogovora o reformama.
“Politički Bošnjaci nemaju kapacitet za samostalno donošenje odluka i bilo kakve pregovore. Njihova podređenost strancima koji su ih postavili vodi tome da se dogovori ne poštuju i da ozbiljno sumnjamo u njihovu odlučnost da BiH ide naprijed“, rekao je Dodik.
Najviše prijepora oko izmjena izbornoga zakona
Uz izmjene Izbornoga zakona, Europska komisija je domaće političare izvijestila kako trebaju reformirati Zakon o zabrani financiranja terorizma i pranja novca, Zakon o sudovima BiH te Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Najveći prijepori su oko izmjena Izbornoga zakona, a hrvatska strana u BiH očekuje da se tim izmjenama zajamči legitimno političko predstavljanje, odnosno spriječi mogućnost preglasavanja toga naroda prigodom izbora člana Predsjedništva BiH.
Glasovima dominantno bošnjačkih birača u četiri navrata je u državni vrh biran Željko Komšić čiji legitimitet hrvatske stranke osporavaju.