Domaći ratari pred bankrotom. 'Jedna kifla košta kao četiri kile pšenice. Nismo tulavi da ne znamo računati do 10'
Kažu da najesen nemaju namjeru sijati
Što će se dogoditi ne ispuni li Vlada zahtjeve hrvatskih ratara o “odšteti” od barem 300 eura po hektaru, teško je reći. No, voda je ratarima došla do grla, piše u petak Večernji list, navodeći da 100 kilograma pšenice košta kao pet kuglica sladoleda.
Ne samo da ovoga ljeta neće ništa zaraditi – prinosi su više nego upola manji u odnosu na lani, kvaliteta pšenice lošija, a za sto kilograma otkupljivači im nude koliko trenutačno na Jadranu košta pet kuglica sladoleda ili banana-split. Jedna obična kifla u pekarnici stoji koliko i četiri kilograma pšenice, a na moru koliko i osam kilograma pšenice, upozoravaju.
Pred bankrotom
“Nijedan poljoprivrednik nije glupav ni tulav da ne može računati do 10, a onaj tko zna, najesen neće sijati jer poljoprivreda nije politika, nego proizvodnja hrane. Žetva znači kruh za sav narod, a iako trenutačna svjetska zbivanja, rat, idu na ruku ukrajinskoj pšenici, nje iduće godine možda neće biti. Možda ni ruske. A što ćemo tada?”, pita član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrakić.
Da se ratare prošle jeseni slušalo, omogućilo im da dođu do jeftinijeg gnojiva ili sjemena, danas bi se, tvrdi on, pomirili s podbačajem žetve i vremenske bi neprilike smatrali višom silom. No država ih je iznevjerila i jesenas, a i sada. Pred bankrotom su.
Razgovarali su s Vladom
Prvo je gnojivu cijena dva puta išla gore, dok ih je kilogram sjemenske pšenice, umjesto nekadašnja dva, koštao koliko 6-7 kilograma merkantilne. Razgovarali su s Vladom, ali nije se poduzelo ništa, da bi im otkupljivači sada nudili svega 160 eura za tonu, a na mađarskoj se burzi plaća i 230-240 eura.
Kao jedna od mjera kojima bi Vlada gasila požar spominju se 3,3 milijuna eura, koliko se očekuje od EK zbog ukrajinske krize, a država bi ih “podebljala” do maksimalno dopuštenih 10 milijuna eura bespovratne pomoći.
Izvor iz Ministarstva poljoprivrede kaže da se razmatra i osiguranje obrtnih sredstava putem kontinuiteta financijskih instrumenata ili sufinanciranjem kamatnih stopa za programe HBOR-a, eventualne derogacije od obveza u okviru strateškog plana zbog utjecaja agresije na Ukrajinu i tržišnih poremećaja, elementarnih nepogoda i slično, ranija isplata avansa te prebacivanje 15 posto sredstava iz programa ruralnog razvoja u prvi stup, po odobrenju Komisije.