Donosimo vodič kroz veliku aferu s plinom: ovo je 11 ključnih stvari o milijunskim gubicima HEP-a

Transakcije su izgledale točno ovako: HEP od Ine kupi plin za 65.700 eura i proda ga za 14 eura. I tako stotine puta

Nedavni 25. lipnja ove godine bio je silno uspješan dan za zasad nepoznatog kupca plina. Samo u jednoj transakciji, HEP je određenu količinu plina, koju je platio 65.700 eura, prodao za 14 eura. U istom danu bilo je još desetak sličnih transakcija u kojima je HEP megavatsat plina prodavao za samo 1 cent.

Netko je imao jako dobar dan trgujući plinom. A po sličnim se bagatelnim cijenama trgovalo tijekom cijelog lipnja. Ovo je samo jedna od više od stotinu transakcija čije se čudno niske cijene po kojoj se prodavao hrvatski plin otvorile novu aferu. Telegram je provjerio službene podatke Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) i točno je: kupci plina preko HEP-a su mogli zaraditi više stotina tisuća eura, na samo jednoj transakciji.

Točne svote i stvarni gubitak HEP-a, o kojem se jučer špekuliralo da iznosi pola milijuna eura dnevno, bit će moguće izračunati tek na kraju obračunskog razdoblja, kada Plinacro dostavi precizne podatke. U aferi je zasad puno otvorenih pitanja

Što se prodavalo?

Plin iscrpljen na domaćim nalazištima. U ožujku ove godine Vlada je produžila Uredbu po kojoj Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodavati HEP-u.

Hrvatska elektroprivreda time osigurava dovoljno plina za opskrbu kućanstva, javnih ustanova, te gospodarstva. Lani je ta Uredba održala stabilnost i sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj. No ove se godine na plin iscrpljen na hrvatskim poljima – koji je HEP od Ine morao kupovati po 47 eura – u pojedinim danima prodavao u određenim količinama po jedan cent po megavatsatu. Čak četiri tisuća puta jeftinije!

Gdje se taj plin prodaje?

Transakcije se odvijaju na internoj trgovinskoj platformi koju regulira Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), kada Plinacro kao operator transportnog sustava objavi da u transportnom sustavu postoji višak količina.

Ta trgovinska platforma ne funkcionira po pravilima međunarodnih burzi, nego se trguje na domaćem tržištu. Platforma ne barata tržišnim cijenama niti ima sve elemente kao organizirane burze. Cijene se formiraju prema onome što je netko tog časa spreman ponuditi za višak ili manjak koji se našao u transportu. Sukladno Pravilima o organizaciji tržišta plina koje donosi HROTE uz suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije, trgovanja proizvodima na trgovinskoj platformi, kojom upravlja HROTE.

Zapravo je riječ o svojevrsnoj aukciji. Plinacro kao operator transportnog sustava objavljuje da u sustavu ima višak količina. U svibnju HROTE primjećuje velike količine viškova u sustavu i neobično niske cijene po kojima je plin prodavan. Jasno je da HEP nije nije kvalitetno izbalansirao svoj portfelj. „Netko je na tržištu u tome vidio sjajnu priliku”, kaže jedan od energetskih konzultanata s kojima smo danas razgovarali.

Plinacro pak objašnjava u odgovoru Telegramu: “Voditelj bilančne skupine (to je u ovom slučaj HEP, op.a.) dužan je svakodnevno uravnotežavati količine plina koje njegova bilančna skupina predaje u plinski transportni sustav s količinama koje preuzima iz transportnog sustava.”

Tko određuje cijenu?

Plinacro objavi, primjerice, kako ima viška 1000 megavatsati. Javljaju se VBS-ovi (voditelji bilančne skupine, tvrtke registrirane za trgovanjem plinom kojih u Hrvatskoj ih ima 32, poput PPD-a. Ine, HEP-a, E.ON-a…)

Neki od tih VBS-ova (dakle, kupaca višaka plina) kaže: “Ja sam spreman platiti plin po 20 eura ili – kao u nekim danima lipnja – bagatelnih jedan cent po MWh’.

“Najniža kupoprodajna cijena plina u lipnju 2023. godine je iznosila 0,01 EUR/MWh”, odgovara nam HROTE.

Tko su ključni igrači?

Sudionici u transportnom sustavu su oni koji dopremaju ili otpremaju plin. Njihova dužnost je da te količine drže uravnotežene. Ukratko: koliku su količinu ubacili u sustav toliko moraju otpremiti.

Kako se HEP ponašao s viškovima?

HEP očito nije kvalitetno izbalansirao svoj plinski portfelj. Riječ je o lošem poslovnom upravljanju, kažu naši sugovornici iz energetskog sektora. HEP mora nabaviti količine za svoj portfelj kupaca, ali ih mora i otpremiti.

HEP je bio dužan držati svoj plinski portfelj u ravnoteži da ne bi morao prodavati viškove u bescjenje.

Što je mogao napraviti HEP?

Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a i njegov tim mogli su predložiti druge modele, primjerice smanjiti dotok iz drugih izvora, otpremati u druge zemlje, skladištiti vani ili prodavati na organiziranim burzama u Europi.

Stručnjaci za energetiku ističu da HEP niti na burzama u ovom razdoblju nije mogao postići cijenu od 47 eura/MWh po kojoj je kupovao domaći plin od Ine, ali bi ga mogao sigurno prodati za više od jednog eura ili jednog centa. Zašto to HEP nije pokušao amortizirati svoj gubitak – nije jasno. HEP nam nije odgovorio niti koliko su paralelno, dok su prodavali domaći plin od Ine, kupovali od drugih izvora i po kojoj cijeni.

HEP je po zakonu dužan voditi portfelj uravnoteženo, pa naši sugovornici zaključuju da je plin, jednostavno, ostavljen da se raspline.

Što ne znamo?

Kolike su količine plina koje je HEP od Ine prethodno kupio po 47 eura, na kraju prodane? HEP ne odgovara ni tko je kupovao plin u nekim danima za cent niti tko je najviše profitirao.

Ključno pitanje:

Tko je kupovao taj plin. Podatke o kupcima ima i Plinacro, ali odgovaraju da te podatke ne smiju dati. “Podaci portfelja u nadležnosti bilančnih skupina i kao takvi povjerljivi, Plinacro nema zakonske pretpostavke javno ih iznositi i komentirati. Konkretno, sva pitanja i informacije o neravnoteži pojedine bilančne skupine, kao i o količinama plina i cijenama valja uputiti voditeljima bilančnih skupina. Mostov zastupnik Zvonimir Troskot koji je jučer na N1 otvorio temu, špekulirao je da je kupac Prvo plinarsko društvo.

Kako je reagirao premijer Andrej Plenković?

Minimizirajući i odgađajući problem za koji je, kaže, čuo u medijima. Naložio je analizu Ministarstva gospodarstva. „Zatražili smo od ministra gospodarstva da vidi o čemu se točno radi i sukladno tome očekujemo prijedloge, kazao je premijer. Na primjedbu da HEP tvrdi da je upozoravao Ministarstvo gospodarstva na problem, te zna li što se događalo u toj komunikaciji, Plenković je odgovorio da će “razgovarati o tome s ministrima koji su nadležni”.

Iz HEP-a u svom objašnjenju odgovornost prebacuju na ministarstvo Davora Filipovića. “Za predlaganje Odluke zaduženo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Stoga smo u više navrata Ministarstvo informirali o potrebi žurnog predlaganja i donošenja Odluke, ali do danas nismo dobili nikakvo očitovanje”, izjavili su jučer iz HEP-a.

Filipović vs. Barbarić

HEP je jučer tvrdio da viškove plina koje moraju kupiti od Ine ostavljaju u transportnom sustavu jer njime ne smiju raspolagati na drukčiji način. Telegram neslužbeno doznaje da je početkom travnja HEP informirao Ministarstvo gospodarstva da će imati višak plina. Naveli su da će ga koristiti za vlastitu potrošnju i provoditi njihovu prodaju na domaćem i ili na inozemnom tržištu. Nisu sugerirali na koji način, niti da će plin prodavati za 1 cent, niti da neće pokušati pronaći skladište u nekoj europskoj zemlji.

Tko će nastradati u ovoj aferi?

Ovisi kome će više povjerovati Plenković: može odučiti da će žrtvovati ministra Filipovića ili dugogodišnjeg čelnika HEP-a Barbarića. No moguće je i da se nađe kompromisno rješenje u kojoj će se afera pokušati umanjiti kao što se da naslutiti iz današnjih reakcija vlasti. “Ne bih ovome davao veći značaj”, odgovorio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u razgovoru za N1. “Imamo obvezu da odgovorno radimo svoj posao, premijer to očekuje od svakog ministra i čelnika državne kompanije ”, kazao je Milić na pitanje N1 imaju li šef HEP-a i ministar gospodarstva i dalje povjerenje premijera Plenkovića.


* Nakon objave teksta Telegramu je iz HEP-a stigao odgovor na jutrošnji upit:

“Kako je podzemno skladište plina popunjeno, viškovi plina preuzetog od INA-e automatski se odlažu u transportni sustav. Tim plinom upravljaju operator transportnog sustava i HROTE, sukladno propisima koji uređuju plinsko tržište. HEP nema utjecaja na takvu prodaju plina, niti na cijenu plina niti na izbor kupaca”, odgovaraju na upit Telegrama.

“Zadovoljni smo što se na poticaj Vlade RH situacija s viškovima plina počela adekvatno rješavati. HEP će kao i do sada, poštujući sve važeće propise, konstruktivno i u suradnji s državnim tijelima i svim relevantnim subjektima u plinskom sektoru, provoditi potrebne aktivnosti s ciljem ostvarenja uvjeta za sigurnu opskrbu plinom hrvatskih građana i provedbe mjera Vlade. U tom smislu očekujemo daljnje smjernice od strane resornog ministarstva.”