Insajderi objašnjavaju: kako izgleda trgovanje HEP-ovim viškovima i koji je najčudniji potez Vlade u ovoj aferi
Prosjek cijena u Europi u svibnju je bio 32 eura, u lipnju 31. Zašto je Vlada tjerala HEP da plaća 47?
HEP je u sustavu tijekom lipnja imao oko 340.000 megavatsati viška, procjena je koju Telegram doznaje od izvora upoznatih s plinskim transakcijama. Međutim, Plinacro je trgovao sa samo 56.648 MWh plina, kaže HROTE. Da bi ujednačio sustav, Plinacro je na trgovinskoj platformi HROTE-a provodio aukciju viškova. U plinskoj aferi govori se o 56.648 megavatsati plina koje je HEP najprije morao kupiti od Ine za 47 eura po megavatsatu, a onda prodati po bagatelnim cijenama kako je bio slučaj u lipnju. Istrgovano je na taj način u lipnju oko 1,8 milijuna eura.
S tih je 56.648 megavatsati trgovao Plinacro da bi uravnotežio sustav. No što je s ostatkom HEP-ovog viška?
Naličje državne intervencije
Vladina Uredba, kojom se hvali premijer, osigurala je stabilnost opskrbe plinom tijekom 2022. No, nije jasno zašto je Vlada i u proljeće 2023., kada se plinsko tržište u Europi stabiliziralo, nastavila tjerati HEP da kupuje plin po 47 eura megavatsat.
Kada državni sustav nije dovoljno agilan, ne predviđa unaprijed dovoljno a nije ni brz nego je naprotiv izuzetno trom, tada državni intervencionizam pokazuje svoje naličje. I zato je premijer bio danas vidno nervozan. Ključno je pitanje zašto je došlo do viška plina u sustavu, kaže za Telegram jedan od sudionika na hrvatskom plinskom tržištu. Na nizozemskom TTF-u (energetska burza op. a) mjesečni je prosjek cijena plina u svibnju bio 32,24 eura, u lipnju 31,5 eura. Padala je cijena drastično i na austrijskoj burzi CEGH pa se naši sugovornici pitaju zašto je netko naredio HEP-u da kupuje po 47 eura.
Svi šute o brojkama
S druge strane regulatori i državna tijela i poduzeća šute. Pokušali smo doznati kojim se količinama HEP-ovog viška trgovalo na virtualnoj trgovinskoj točki (mjestu gdje dva VBS-a, sudionika na tržištu plina, bilateralno trguju). Provjeravali smo je li točna informacija koju je jutros objavio N1 da je PPD u lipnju od ukupno 343 tisuće megavatsati plina, kupio 63 posto. Te podatke nije bilo moguće precizno utvrditi.
Plinacro kaže da te podatke ne smiju otkriti i pozivaju se na zakonsku regulativu. “Budući da je riječ o komercijalnim podacima pozivamo Vas da se za navedene informacije obratite HEP-u, odnosno voditeljima bilančnih skupina”, kaže Plinacro.
Obratili smo se HEP-u, čijim se viškovima trgovalo, s istim upitom o kojim količinama je riječ. „Ponavljamo, HEP nema utjecaja na prodaju plina koji se nalazi u transportnom sustavu, niti na njegovu cijenu niti na izbor kupaca. Upravljanje i prodaja toga plina uređena je propisima koji uređuju plinsko tržište”, odgovorili su nam.
Poslovna tajna
PPD koji je prozvan da je kupio 63% HEP-ovih viškova plina, prodavanih na HROTE-ovim aukcijama u lipnju, kaže da im taj podatak nije poznat, jer će za mjesec lipanj HROTE imati podatke tek 15. srpnja 2023. godine. “Podaci kojima mi raspolažemo glase: u lipnju 2023. aktivirano je ukupno 54.958 MWh negativne energije uravnoteženja koja je prodana voditeljima bilančnih skupina na dnevnim aukcijama. Na tim istim aukcijama PPD je u lipnju kupio ukupno 3 702 MWh negativne energije uravnoteženja.”
To je poslovna tajna, odgovaraju Telegramu u tvrtki E.ON Plin. Ta je tvrtka navedena u članku na portalu N1 kao drugi najveći dobitnik jeftinog plina u lipnju kupivši, špekulira se, nešto manje od 10 posto zaliha po prosječnoj cijeni od oko 10 eura. ”E.ON Plin d.o.o. (kao jedan od 32 voditelja bilančne skupine) trguje na trgovinskoj platformi u skladu s važećim propisima, a podatci o trgovanju, nabavnim vrijednostima te količinama plina predstavljaju poslovnu tajnu E.ON Plina.”
HEP-ov višak cirkulira u sustavu
U sustavu je, prema računici, ostalo oko 280.000 megavatsati HEP-ovog viška. Taj višak cirkulira u sustavu, objašnjavaju nam energetski stručnjaci. Ostatak plina je deponiran u sustav i povlači ga onaj VBS (voditelj bilančne skupine – Ina, PPD, HEP, mađarski MET Croatia Energy Trade, MVM CEEnergy Croatia, E.ON Plin i ostali sudionici na plinskom tržištu) koji u nekom trenutku ima manjak i potrebu za količinama.
U takvim se situacijama odvijaju bilateralne transakcije između VBS-ova (primjerice HEP-a i Ine, Ine i EON Plina, PPD i Ine…). Regulatori su kod tih transakcija financijski neutralni: koliko je kupac dao, toliko prosljeđuje prodavatelju. Taj je novac prihod onoga tko je plin utisnuo, a plaća ga onaj tko je taj višak povukao. Transakcije se događaju uvijek između VBS-ova.
Riskantna igra s manjkovima
Svaki sudionik bi trebao paziti da su mu količine na dnevnoj razini u balansu. Energetski konzultanti i upućeni sudionici za Telegram objašnjavaju potencijalnu trgovinsku igru.
“Pretpostavimo da ste ozbiljan privatni igrač u plinskom biznisu. Znate da će se s toplijim danima stvarati sve veći HEP-ovi viškovi jer ga nemaju gdje potrošiti a moraju ga, zbog Vladine uredbe, kupovati od Ine za 47 eura megavatsat. Možda možete namjerno držati svoj portfelj u negativi. Možete u određenim danima biti u minusu i preuzimati HEP-ov višak”, objašnjava nam insajder.
“Izuzetno je to riskantna igra, ali ne treba vam puno pameti da izračunate da nema više grijanja niti kućanstava niti većih sustava te da Petrokemija, koja inače troši trećinu količina plina u Hrvatskoj, ne radi. Sigurni ste da će viškova biti. I može se dogoditi da imate manjak”, tumači nam. Naši sugovornici nisu htjeli kvalificirati ovo kao svojevrsnu manipulaciju nego kao poslovno natjecanje. “Formalno-pravno, HEP svoj plin nije prodao nego ga je odložio u sustav”, objašnjava jedan od sudionika.
‘Pripetavanje’ s ostatkom viška
Budući da vam je portfelj u minusu, insajder nastavlja, krenut ćete se tada pripetavati za HEP-ov višak. “Plaćat ćete naknadu koja je prosjek između marginalne kupovne i marginalne prodajne za taj dan koju su formirale transakcije između VBS-ova na HROTE-inoj trgovinskoj platformi”, kaže nam. Na istoj platformi, podsjetimo, na kojoj je tijekom lipnja prosječna cijena bila oko 13 eura, a najniža postignuta 1 cent.
Kroz lipanj su svi VBS-ovi – kroz sve dane, transakcije i u svim kombinacijama, trgovali s gotovo 4 milijuna megavatsati plina. “Na virtualnoj točki trgovanja gdje se samo bilježi bilateralno istrgovana količina između dva VBS-a, bez uvida u cijenu, tijekom lipnja zabilježeno da je razmijenjeno 3.999.613,619 MWh plina”, kaže HROTE.
Jedan od ključnih regulatora, Hrvatska energetska regulatorna agencija, još se nije oglasila o velikoj plinskoj aferi. Još od prošlogodišnje afere s Ininim plinom u kojoj je isparilo milijardu kuna njihovo Upravo vijeće radi u krnjem sastavu.