Ako je suditi po brojkama iz prvog istraživanja raspoloženja javnosti po izbornim jedinicama u Hrvatskoj, Andrej Plenković ima dosta razloga za brigu. I ne samo brigu – anketne brojke, čini se, ocrtavaju obrise buduće vladajuće koalicije u kojoj ne bi bilo ni Plenkovića ni HDZ-a.
HDZ zasad u minusu
Do tog izračuna dolazi se na osnovu dosad objavljenih rezultata ankete u 1., 3., 4. i 6. izbornoj jedinici i njihovom usporedbom s rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima. Lista Rijeke pravde po anketi zasad osvaja 22 mandata, HDZ-ova koalicija 20, Možemo pet, Most i Suverenisti četiri, Domovinski pokret tri, a Fokus i lista Matije Posavca po jedan mandat.
Ovu malu prednost koalicija koju predvodi SDP i koja zbog upozorenja Ustavnog suda ne smije reći da im je premijerski kandidat Zoran Milanović vjerojatno neće zadržati kad se obradi svih deset izbornih jedinica. Od preostalih šest, više je onih koje su povijesno bile bliže desnici nego ljevici, pa je za očekivati da će HDZ (i partneri) ovu anketu završiti s nekoliko mandata više od SDP-a (i partnera).
Ali, problem za Plenkovića i njegove mnogo je ozbiljniji od dva mandata zaostatka. U ove četiri izborne jedinice, naime, stranke koje će vjerojatno u koaliciju sa SDP-om, a s HDZ-om neće sigurno (bar tako kažu), imaju ukupno 29 mandata. Ako im se pridoda i Most, a HDZ-u Domovinski pokret, omjer je popriličnih 33:23 za kombinaciju o kojoj se dosta špekulira u javnosti – SDP s Mostom i strankama centra u Vladi, uz potporu Možemo! iz Sabora.
Poslijeizborna matematika nesklona Plenkoviću
Tih deset mandata minusa HDZ može vrlo teško preokrenuti u preostalih šest izbornih jedinica. Naime, ako se u njima nastavi trend koji u odnosu na rezultate izbora 2020. godine pokazuju rezultati ove ankete, HDZ može očekivati cca 53 mandata, SDP 47. Most i Suverenisti bi bili na 11, Možemo na oko devet, a Domovinski pokret na šest-sedam mandata. Preostale mandate bi osvojile stranke mnogo bliže koaliranju sa SDP-om, poput spomenutih Fokusa i Posavčeve liste, ali i IDS-a koji redovno uzima tri mandata u “svojoj”, 8. izbornoj jedinici.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kad se podvuče crta, stranke kojima je prirodnija suradnja sa SDP-om imale bi 61, a HDZ i Domovinski pokret 59-60 mandata, plus još tri mandata koje će vjerojatno HDZ uzeti u dijaspori. To bi odluku (opet!) stavilo u ruke Mosta (i Suverenista), kao i 2015. godine. Ako bi se oni sa svojih 10-11 mandata pridružili ekipi oko SDP-a (s HDZ-om sigurno neće, bar tako javno komuniciraju), trebalo bi im još samo nekoliko manjinskih zastupnika za formiranje Vlade i slanje HDZ-a u opoziciju. S druge strane, HDZ-u i DP-u bi i uz svih osam zastupnika manjina nedostajalo još pet-šest ruku do većine.
Sve je relativno, pa i ankete
Naravno, ovdje treba staviti nekoliko “zvjezdica” s pojašnjenjima. Valja uzeti u obzir da je ovo tek jedna od anketa. Treba napomenuti i kako agencija 2×1 komunikacije nije etablirana kao dvije agencije specijalizirane za ispitivanja javnog mnijenja već desetljećima – Ipsos i Promocija plus (koje će svoje ankete po izbornim jedinicama vjerojatno početi objavljivati vrlo skoro). Uz to, 2×1 komunikacije je agencija koju je osnovao Robert Bosak, blizak Tomislavu Karamarku, što je vrlo često dovodilo do toga da se u javnosti preispituju njeni rezultati.
No, radi se o anketi po izbornim jedinicama, koja bi po definiciji trebala biti značajno preciznija od mjesečnih, koje tretiraju cijelu državu kao jednu izbornu jedinicu. Uz to, dok se mjesečne ankete rade na uzorku manjem od tisuću ispitanika, ovdje ih je 400 po izbornoj jedinici, dakle ukupno četiri tisuće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ključni dani kampanje
Dva tjedna prije izbora, ukratko, jedina anketa rađena po izbornim jedinicama na kakvima će se dijeliti mandati, zasad nedvojbeno pokazuje nekoliko vrlo bitnih stvari. Parlamentarni izbori 17. travnja bit će daleko neizvjesniji nego što se to činilo sve ovo vrijeme od posljednje pobjede HDZ-a, u srpnju 2020. godine. Štoviše, odlazak te stranke u opoziciju nije nimalo nezamisliv.
To, pak, znači da će, kao možda nikad dosad, svaki glas biti izrazito bitan – u nekim izbornim jedinicama bi tek nekoliko stotina glasova moglo značiti čak dva mandata razlike, što bi moglo ključno utjecati na mogućnost slaganja poslijeizborne većine. Što, opet, preostale dane kampanje, do izborne šutnje koja počinje u utorak, 16. travnja, čini možda i najvažnijima u dosadašnjoj povijesti hrvatskog višestranačja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dosadašnji rezultati prve ankete po izbornim jedinicama: HDZ ni s DP-om i manjinama neće moći do većine u Saboru
Po anketi u četiri izborne jedinice SDP dobiva šest, a HDZ gubi četiri mandata u odnosu na 2020. godinu
Parlamentarni izbori 17. travnja bit će daleko neizvjesniji nego što se to činilo sve ove godine od posljednje pobjede HDZ-a. Štoviše, odlazak te stranke u opoziciju nije nimalo nezamisliv
Ako je suditi po brojkama iz prvog istraživanja raspoloženja javnosti po izbornim jedinicama u Hrvatskoj, Andrej Plenković ima dosta razloga za brigu. I ne samo brigu – anketne brojke, čini se, ocrtavaju obrise buduće vladajuće koalicije u kojoj ne bi bilo ni Plenkovića ni HDZ-a.
Iako i ova anketa, koju za Večernji list provodi agencija 2×1 komunikacije, pokazuje relativnu pobjedu HDZ-ove koalicijske liste, broj mandata koji bi ona mogla osvojiti u ovom se trenutku, nakon obrađene četiri izborne jedinice, čini nedovoljnim za formiranje većine u Saboru. Čak i uz dijasporu, svih osam zastupnika nacionalnih manjina i sve zastupnike Domovinskog pokreta, kad bi se takva koalicija uopće uspjela složiti, Plenkovićeva stranka ostala bi kratka za nekoliko mandata.
HDZ zasad u minusu
Do tog izračuna dolazi se na osnovu dosad objavljenih rezultata ankete u 1., 3., 4. i 6. izbornoj jedinici i njihovom usporedbom s rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima. Lista Rijeke pravde po anketi zasad osvaja 22 mandata, HDZ-ova koalicija 20, Možemo pet, Most i Suverenisti četiri, Domovinski pokret tri, a Fokus i lista Matije Posavca po jedan mandat.
Ovu malu prednost koalicija koju predvodi SDP i koja zbog upozorenja Ustavnog suda ne smije reći da im je premijerski kandidat Zoran Milanović vjerojatno neće zadržati kad se obradi svih deset izbornih jedinica. Od preostalih šest, više je onih koje su povijesno bile bliže desnici nego ljevici, pa je za očekivati da će HDZ (i partneri) ovu anketu završiti s nekoliko mandata više od SDP-a (i partnera).
Ali, problem za Plenkovića i njegove mnogo je ozbiljniji od dva mandata zaostatka. U ove četiri izborne jedinice, naime, stranke koje će vjerojatno u koaliciju sa SDP-om, a s HDZ-om neće sigurno (bar tako kažu), imaju ukupno 29 mandata. Ako im se pridoda i Most, a HDZ-u Domovinski pokret, omjer je popriličnih 33:23 za kombinaciju o kojoj se dosta špekulira u javnosti – SDP s Mostom i strankama centra u Vladi, uz potporu Možemo! iz Sabora.
Poslijeizborna matematika nesklona Plenkoviću
Tih deset mandata minusa HDZ može vrlo teško preokrenuti u preostalih šest izbornih jedinica. Naime, ako se u njima nastavi trend koji u odnosu na rezultate izbora 2020. godine pokazuju rezultati ove ankete, HDZ može očekivati cca 53 mandata, SDP 47. Most i Suverenisti bi bili na 11, Možemo na oko devet, a Domovinski pokret na šest-sedam mandata. Preostale mandate bi osvojile stranke mnogo bliže koaliranju sa SDP-om, poput spomenutih Fokusa i Posavčeve liste, ali i IDS-a koji redovno uzima tri mandata u “svojoj”, 8. izbornoj jedinici.
Kad se podvuče crta, stranke kojima je prirodnija suradnja sa SDP-om imale bi 61, a HDZ i Domovinski pokret 59-60 mandata, plus još tri mandata koje će vjerojatno HDZ uzeti u dijaspori. To bi odluku (opet!) stavilo u ruke Mosta (i Suverenista), kao i 2015. godine. Ako bi se oni sa svojih 10-11 mandata pridružili ekipi oko SDP-a (s HDZ-om sigurno neće, bar tako javno komuniciraju), trebalo bi im još samo nekoliko manjinskih zastupnika za formiranje Vlade i slanje HDZ-a u opoziciju. S druge strane, HDZ-u i DP-u bi i uz svih osam zastupnika manjina nedostajalo još pet-šest ruku do većine.
Sve je relativno, pa i ankete
Naravno, ovdje treba staviti nekoliko “zvjezdica” s pojašnjenjima. Valja uzeti u obzir da je ovo tek jedna od anketa. Treba napomenuti i kako agencija 2×1 komunikacije nije etablirana kao dvije agencije specijalizirane za ispitivanja javnog mnijenja već desetljećima – Ipsos i Promocija plus (koje će svoje ankete po izbornim jedinicama vjerojatno početi objavljivati vrlo skoro). Uz to, 2×1 komunikacije je agencija koju je osnovao Robert Bosak, blizak Tomislavu Karamarku, što je vrlo često dovodilo do toga da se u javnosti preispituju njeni rezultati.
No, radi se o anketi po izbornim jedinicama, koja bi po definiciji trebala biti značajno preciznija od mjesečnih, koje tretiraju cijelu državu kao jednu izbornu jedinicu. Uz to, dok se mjesečne ankete rade na uzorku manjem od tisuću ispitanika, ovdje ih je 400 po izbornoj jedinici, dakle ukupno četiri tisuće.
Ključni dani kampanje
Dva tjedna prije izbora, ukratko, jedina anketa rađena po izbornim jedinicama na kakvima će se dijeliti mandati, zasad nedvojbeno pokazuje nekoliko vrlo bitnih stvari. Parlamentarni izbori 17. travnja bit će daleko neizvjesniji nego što se to činilo sve ovo vrijeme od posljednje pobjede HDZ-a, u srpnju 2020. godine. Štoviše, odlazak te stranke u opoziciju nije nimalo nezamisliv.
To, pak, znači da će, kao možda nikad dosad, svaki glas biti izrazito bitan – u nekim izbornim jedinicama bi tek nekoliko stotina glasova moglo značiti čak dva mandata razlike, što bi moglo ključno utjecati na mogućnost slaganja poslijeizborne većine. Što, opet, preostale dane kampanje, do izborne šutnje koja počinje u utorak, 16. travnja, čini možda i najvažnijima u dosadašnjoj povijesti hrvatskog višestranačja.