Dramatično upozorenje Vrhovnog suda: ‘Ovaj štrajk ugrožava pravnu državu. Zbog loših uvjeta službu napustilo 870 sudskih djelatnika’

Ogroman odljev dogodio se u kratkom roku, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023., a sada nedostaje 1166 djelatnika

07.01.2022., Zagreb - Radovan Dobronic, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 

 Photo: Sasa Zinaja/NFOTO
FOTO: Sasa Zinaja/NFOTO

Nakon što je premijer Andrej Plenković oštro napao predsjednika Vrhovnog suda, Radovana Dobronića, koji je poslao pismo u kojem poziva da Vlada pristane na uvjete pravosudnih djelatnika koji su još uvijek u štrajku, ponovno se oglasio Vrhovni sud.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr.sc. Radovan Dobronić više puta naglašavao je da zbog načela vladavine prava izvršna i zakonodavna vlast moraju stvoriti takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima koji će biti sukladni pravnom statusu sudbene vlasti, a koji im pripadaju s obzirom na ustavni položaj, navodi se.

“Predsjednik je isticao i da se čitav problem ne može svesti na razinu pukog sindikalnog pregovaranja jer postojeći štrajk sudskih službenika ugrožava položaj Republike Hrvatske kao pravne države. Posebno je istaknuta potreba rješavanja plaća sudskih službenika, pa i na način da se oni izdvoje u posebno kategoriju kako bi se spriječila pojava da sudski službenici ili odlaze sa sudova ili ne postoji interes za ovu službu”, dodaje se u priopćenju koje potpisuje glasnogovornik VSRH, Željko Pajalić.

‘Ovo može dovesti do sloma sustava’

Od predsjednika nižih sudova zatražen je podatak o broju službenika i namještenika kojima je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos kao i broj nepopunjenih radnih mjesta. Iz dobivenih podataka, od svih sudova u RH osim jednog općinskog suda, potvrdile su se sumnje da sudski službenici napuštaju službu, pa je tako u navedenom periodu 870 službenika napustilo sudove, dodaje se u priopćenju. U isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1166.

“Ovaj podatak daje se u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države. Dakle, pitanje plaća sudskih službenika nije običan sindikalni spor već pitanje očuvanja sudbene vlasti i njene funkcionalnosti”, zaključuje se.

Premijer ga nazvao sindikalnim povjerenikom

Podsjetimo, Plenković je prošlog ponedjeljka rekao da se predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić svojom izjavom stavio u “ulogu sindikalnog povjerenika” poručivši da se pozicija vlade oko prosvjeda pravosudnih djelatnika neće promijeniti. Time je odgovorio na novinarski upit vezan uz pismo koje mu je poslao Dobronić i u kojem ga je upozorio da su “sudovi u rasulu”.

Osvrćući se na iznose plaća, Plenković je naveo da predsjednik Vrhovnog suda ima plaću 3667 eura, a on kao premijer 3195 eura.

Pravosudni službenici i namještenici u petak su prosvjedovali ispred Banskih dvora te ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici poručili da podnese ostavku ako nije u stanju riješiti probleme koji se godinama gomilaju u pravosuđu. Malenica je, pak, rekao da “ovo stanje nije dobro ni za koga”, a zatražio je i strpljenje jer povećanja, kaže, stižu kroz Zakon o plaćama.