Ovako Plenković objašnjava zašto ne diže plaće štrajkašima: 'Povišice od 400 eura stvorile bi nove nepravde'

Premijer je posalo poziv predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću na suradnju i nastavak dijaloga

14.07.2023., Zagreb - Premijer Andrej Plenkovic sastao se s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Robertom Golobom. Po dolasku u Bankse dvore slovenski premijer Robert Golob upisao se u Zlatnu knjigu, a potom je uslijedio Teta-a-tete susret dvaju premijera. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je u četvrtak predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića na suradnju i nastavak dijaloga, odgovorivši na njegovo pismo u kojem je Dobronić upozorio na problem štrajka sudskih službenika i namještenika, koji traje već sedam tjedana.

“Neovisno o koncepcijskim razlikama u pogledu pojedinih aspekata funkcioniranja pravosuđa, pozivam Vas na nastavak dijaloga i suradnje u okviru Ustava i zakona i sukladno nadležnostima svake grane vlasti”, stoji u premijerovom pismu predsjedniku Vrhovnog suda koji je nedavno izjavio da premijer ne odgovara na njegove pozive.

Plenković: ‘Povišice štrajkašima stvorile bi nove nepravde’

Ne možemo pristati na prebacivanje odgovornosti za nefunkcioniranje sudbene vlasti i poremećaj u radu sudova na Vladu, piše premijer koji na štrajk u pravosuđu gleda kao na spor između sindikata i Vlade.

“Štrajku pristupamo na način da objektivno sagledavamo ono što je do sada učinjeno za zaposlenike na sudovima i državnim odvjetništvima. Radimo na daljnjem poboljšanju njihovog materijalnog statusa, vodeći računa o realnim financijskim mogućnostima države, ali i položaju svih zaposlenika u državnoj upravi”, naglasio je.

Međutim, Vlada ne može pristati na povećanje neto plaća za 400 eura svim zaposlenicima u pravosuđu, kao što to traži Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika jer, ako bi to učinila prije donošenja novog Zakona o plaćama, time bi “pristala bi na stvaranje novih nerazmjera, nelogičnosti i nepravdi unutar sustava plaća koje se osiguravaju iz državnog proračuna”, ističe Plenković.

Premijer kaže da su plaće jako rasle

Premijer je u pismu naveo i da je prosječna plaća službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti, u mandatu njegove Vlade porasla za više od 64 posto – u neto iznosima, prosječna plaća je s 561 eura u listopadu 2016. godine došla na 904 eura u lipnju ove godine, a uz to koeficijenti složenosti poslova promijenjeni su četiri puta u posljednje četiri godine.

“Kada je riječ o pojedinim kategorijama službenika i namještenika, plaća administrativnog referenta u navedenom je razdoblju povećana s 495 na 843 eura, sudskog upisničara s 496 na 808 eura, a zemljišnoknjižnog referenta s 554 eura na 840 eura”, navodi premijer koji napominje da su plaće administrativnog referenta na sudovima sada veće nego od njihovih kolega u Ministarstvu pravosuđa i u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Uz to, 6.316 službenika i namještenika od lipnja dobiva maksimalni dodatak na plaću u iznosu od 100 eura neto, a nakon što Zakon o plaćama u državnim i javnim službama stupi na snagu, plaće će im narasti za dodatnih 10 do 15 posto, ističe Plenković.

‘Nema odljeva radne snage’

Predsjednik Vlade demantirao je Dobronićeve izjave prema kojima službenici zbog malih plaća u pravosudnim tijelima odlaze na radna mjesta u druga tijela državne uprave te tvrdi da je odljev radne snage jednako primjetan u tijelima državne uprave kao što je primjetan u pravosudnim tijelima.

Premijer se ne slaže ni i s ocjenama o nedostatku ulaganja u infrastrukturu, jer će se, naveo je, do kraja 2024. godine uložiti dodatnih 22 milijuna eura u nadogradnju sustava e-Spis, uvođenje tonskog snimanja i u portal za javnu objavu svih sudskih odluka. Uz to, tu je i rekonstrukcija zgrade nove zagrebačke gruntovnice, za koju kaže da je riječ o najvažnija pravosudnoj investicija u glavnom gradu posljednjih desetak godina.