Nakon što je država na sebe preuzela organizaciju i financiranje obnove nakon potresa koji su pogodili područje Zagreba i Petrinje, od samog početka bilo je jasno da će cijela priča trajati desetljećima, ako ikada bude i završena.
Ipak, teško je bilo očekivati da će se novac koji bi trebao ići za obnovu, koristiti za ruganje potresom pogođenim građanima, ali i svim poreznim obveznicima. Naime, dana je objavljeno da je Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, godinu dana nakon potresa u Petrinji raspisao je natječaj za usluge promidžbe obnove obiteljskih kuća koje država ima u svom vlasništvu.
Država reklamira obnovu državnih kuća. Kome i zašto?
Točnije, radi se o reklamiranju dva projekta. Prvi je “Obnova obiteljskih kuća u vlasništvu RH” a drugi je “Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu RH, na potresom pogođenim područjima”.
Država, kako bi promovirala da ipak nešto radi po pitanju obnove, namjerava potrošiti preko dva milijuna kuna za nabavu promotivnih materijala, poput letaka, kišobrana, kemijskih olovki, blokova, kišnih kabanica, pa čak i platnenih maski na kojima će biti istaknute oznake projekata obnove. Osim toga, namjeravaju plaćati i reklame na radiju, televiziji, društvenim mrežama, portalima itd.
Nejasno je, zapravo, koga bi te njihove reklamne kampanje trebale informirati i o čemu, s obzirom na to da se radi o obnovi državnih nekretnina. Znači obiteljskih kuća koje su u vlasništvu države i kojima upravlja Središnji ured za stambeno zbrinjavanje, a ne o privatnim nekretninama. Znači, država će potrošiti preko dva milijuna kuna kako bi nas informirala da radi ono što im je i tako obveza.
Središnji ured za stambeno zbrinjavanje upravlja s oko 1500 kuća, od kojih sve još nisu ni pregledane
Inače, Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije ima preko 1500 kuća, od kojih oko tisuću ima zelenu naljepnicu, odnosno ako i postoje oštećenja, ona nisu jako velika. Oko 280 kuća ima veća oštećenja, odnosno žutu naljepnicu, 120 kuća ima crvene naljepnice, što znači da su oštećenja tolika da je objekt potrebno ukloniti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dodatnih 100 kuća u vlasništvu države kojima upravlja Ured za stambeno zbrinjavanje još, ni godinu dana nakon potresa, nije pregledano, ali će valjda uskoro i to biti riješeno, nakon što dobiju nove kabanice s natpisom “Obnova obiteljskih kuća u vlasništvu RH”.
Privatni vlasnici oštećenih kuća i stanova, koji čekaju pomoć države u sanaciji zaista ne mogu imati razloga za optimizam, jer se obnova praktički nije pomakla s mjesta. Direktor Fonda za obnovu Damir Vanđelić nedavno je podnio ostavku koju je obrazložio “pritiscima” koje nije želio tolerirati.
Preko 60 tisuća objekata neće biti obnovljeno desetljećima
Vanđelićeva ostavka, koju dio javnosti doživljava kao korak unazad – na glasu kao sposoban i nekorumpiran menadžer – bila je zapravo i očekivana, jer je odmah bilo jasno da će se netko tko dolazi iz privatnog sektora, prilično teško snaći u svim tim igrama koje kreira politika. Doduše, ostavio je iza sebe jednu dobru stvar. Uveo je potpunu transparentnost financija, tako da su, barem za sada, građanima na uvid dostupni svi računi koje Fond plaća.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prije desetak dana Vanđelić je rekao da do sada imaju pet odluka o konstrukcijskoj obnovi, oko 900 isplata novčanih naknada, jednu izgradnju zamjenske obiteljske kuće te 25 odluka za uklanjanje.
Na području Sisačko-moslavačke županije prijavljena su oštećenje na oko 40 tisuća objekata, a kada tome pribrojimo Zagreb i okolicu dolazimo do brojke od preko 60 tisuća oštećenih objekata. Čak i političari, koji u ovoj situaciji moraju širiti optimizam, jer su odgovorni za spori tijek obnove, kaže da će ona trajati najmanje desetljeće. Kako su ovih dana izvještavali mediji, Hrvatskoj zbog kašnjenja obnove prijeti i gubitak novca za obnovu koji je trebala primiti iz EU fondova. U cijeloj toj situaciji, nabava kabanica i kišobrana kojima se reklamira obnova zaista izgleda kao ruganje građanima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Država troši milijune na kabanice i olovke da bi promovirala obnovu nakon potresa. Pa što je to nego li ruganje građanima?
Država će potrošiti preko dva milijuna kuna kako bi nas informirala da radi ono što im je i tako obveza
Nejasno je, zapravo, koga bi te njihove reklamne kampanje trebale informirati i o čemu, s obzirom na to da se radi o obnovi državnih nekretnina. Znači obiteljskih kuća koje su u vlasništvu države i kojima upravlja Središnji ured za stambeno zbrinjavanje, a ne o privatnim nekretninama
Nakon što je država na sebe preuzela organizaciju i financiranje obnove nakon potresa koji su pogodili područje Zagreba i Petrinje, od samog početka bilo je jasno da će cijela priča trajati desetljećima, ako ikada bude i završena.
Ipak, teško je bilo očekivati da će se novac koji bi trebao ići za obnovu, koristiti za ruganje potresom pogođenim građanima, ali i svim poreznim obveznicima. Naime, dana je objavljeno da je Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, godinu dana nakon potresa u Petrinji raspisao je natječaj za usluge promidžbe obnove obiteljskih kuća koje država ima u svom vlasništvu.
Država reklamira obnovu državnih kuća. Kome i zašto?
Točnije, radi se o reklamiranju dva projekta. Prvi je “Obnova obiteljskih kuća u vlasništvu RH” a drugi je “Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu RH, na potresom pogođenim područjima”.
Država, kako bi promovirala da ipak nešto radi po pitanju obnove, namjerava potrošiti preko dva milijuna kuna za nabavu promotivnih materijala, poput letaka, kišobrana, kemijskih olovki, blokova, kišnih kabanica, pa čak i platnenih maski na kojima će biti istaknute oznake projekata obnove. Osim toga, namjeravaju plaćati i reklame na radiju, televiziji, društvenim mrežama, portalima itd.
Nejasno je, zapravo, koga bi te njihove reklamne kampanje trebale informirati i o čemu, s obzirom na to da se radi o obnovi državnih nekretnina. Znači obiteljskih kuća koje su u vlasništvu države i kojima upravlja Središnji ured za stambeno zbrinjavanje, a ne o privatnim nekretninama. Znači, država će potrošiti preko dva milijuna kuna kako bi nas informirala da radi ono što im je i tako obveza.
Središnji ured za stambeno zbrinjavanje upravlja s oko 1500 kuća, od kojih sve još nisu ni pregledane
Inače, Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije ima preko 1500 kuća, od kojih oko tisuću ima zelenu naljepnicu, odnosno ako i postoje oštećenja, ona nisu jako velika. Oko 280 kuća ima veća oštećenja, odnosno žutu naljepnicu, 120 kuća ima crvene naljepnice, što znači da su oštećenja tolika da je objekt potrebno ukloniti.
Dodatnih 100 kuća u vlasništvu države kojima upravlja Ured za stambeno zbrinjavanje još, ni godinu dana nakon potresa, nije pregledano, ali će valjda uskoro i to biti riješeno, nakon što dobiju nove kabanice s natpisom “Obnova obiteljskih kuća u vlasništvu RH”.
Privatni vlasnici oštećenih kuća i stanova, koji čekaju pomoć države u sanaciji zaista ne mogu imati razloga za optimizam, jer se obnova praktički nije pomakla s mjesta. Direktor Fonda za obnovu Damir Vanđelić nedavno je podnio ostavku koju je obrazložio “pritiscima” koje nije želio tolerirati.
Preko 60 tisuća objekata neće biti obnovljeno desetljećima
Vanđelićeva ostavka, koju dio javnosti doživljava kao korak unazad – na glasu kao sposoban i nekorumpiran menadžer – bila je zapravo i očekivana, jer je odmah bilo jasno da će se netko tko dolazi iz privatnog sektora, prilično teško snaći u svim tim igrama koje kreira politika. Doduše, ostavio je iza sebe jednu dobru stvar. Uveo je potpunu transparentnost financija, tako da su, barem za sada, građanima na uvid dostupni svi računi koje Fond plaća.
Prije desetak dana Vanđelić je rekao da do sada imaju pet odluka o konstrukcijskoj obnovi, oko 900 isplata novčanih naknada, jednu izgradnju zamjenske obiteljske kuće te 25 odluka za uklanjanje.
Na području Sisačko-moslavačke županije prijavljena su oštećenje na oko 40 tisuća objekata, a kada tome pribrojimo Zagreb i okolicu dolazimo do brojke od preko 60 tisuća oštećenih objekata. Čak i političari, koji u ovoj situaciji moraju širiti optimizam, jer su odgovorni za spori tijek obnove, kaže da će ona trajati najmanje desetljeće. Kako su ovih dana izvještavali mediji, Hrvatskoj zbog kašnjenja obnove prijeti i gubitak novca za obnovu koji je trebala primiti iz EU fondova. U cijeloj toj situaciji, nabava kabanica i kišobrana kojima se reklamira obnova zaista izgleda kao ruganje građanima.