Državna tajnica Metelko Zgombić briljira: 'Hrvatska je izuzetno dobro stvorila uvjete za rad europskog tužitelja'

Rekla je da su Hrvatska i DORH, a i Vlada, spremni na suradnju

10.10.2023., Zagreb - Izjava za medije drzavne tajnice u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreje Metelko Zgombic o povratku hrvatskih drzavljana iz Izraela. Photo: Luka stanzl/PIXSELL
FOTO: Luka stanzl/PIXSELL

Državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić istaknula je u četvrtak u saborskoj raspravi da je Hrvatska jedna od država koja je „izuzetno dobro“ stvorila uvjete za rad europskog javnog tužitelja.

Hrvatska je među rijetkim državama koja je Uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj omogućila izravan pristup u data bazu postupaka koje vodi hrvatsko Državno odvjetništvo, čime se pokazuje koliko su Hrvatska i DORH, a u konačnici i Vlada, spremni na suradnju, rekla je državna tajnica.

Kazala je to, referirajući se na navod Arsena Bauka (SDP) da je u stručnoj analizi, koju je naručila Europska komisija (EK), a tiče se usklađenosti nacionalnih zakonodavstava s uredbom koja propisuje rad europskog javnog tužitelja, navedeno da mnoge članice EU-a koje su primijenile tu uredbu, sukob nadležnosti domaćeg i europskog tužiteljstva rješavaju na način koji nije u skladu s europskim pravom. U pravilu to radi državni odvjetnik, a trebao bi sud, kazao je Bauk, zanimajući se planira li se, s obzirom na aktualna događanja, uskladiti i tu odredbu zakona o europskom tužitelju.

Postupak oko neusklađenosti

Metelko je istaknula da nema “nikakvo saznanje da bi EK pokrenuo ikakav postupak protiv Hrvatske vezano možda za neku neusklađenost”. Nisu nam ni neformalno poslali mišljenje, naglasila je u raspravi o planu da Sabor ove godine donese 49 zakona kojima se hrvatski pravni sustav usklađuje s pravnom stečevinom Unije.

Davor Ivo Stier (HDZ) posebno je izdvojio akt o digitalnim uslugama, te izmjene zakona o klimatskim promjenama i o strancima. Prvi se akt odnosi na četvrtu tehnološku revoluciju, drugi na zelenu tranziciju, a zakon o strancima itekako je povezan sa pitanjima demografije, objasnio je.

Ivana Posavec Krivec (SD) podsjetila je da je to posljednji plan koji donosi sadašnji saziv Sabora, pa buduću Vladu poziva da bude nešto transparentnija i otvorenija kad je riječ o preuzimanju i provedbi europske pravne stečevine, a slijedeći saziv Sabora da se sadržajnije uključuje u taj proces i bude pravi partner Vladi.

Prijepori o čelništvu AZOP-a

Vladin prijedlog da se Zdravko Vukić i Igor Vulje ponovno, na četiri godine, imenuju za ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), naišao je na zadršku kod dijela oporbe. Vukića, s obzirom na osebujnu političku karijeru, SDP neće podržati ni za drugi mandat, rekao je Bauk pa naveo da je Vukić u protekle 24 godine promijenio četiri stranke: HSLS i HDSSB, s kojima je „rušio“ HDZ, HSP-AS i na kraju završio u HDZ-u.

Primijetio je da ga u protekle četiri godine nije puno bilo u javnosti, „što za ravnatelja AZOP-a i nije loše“, ali i da se Agencija nije pretjerano oglašavala kad je država u koroni imala nekoliko „klizećih startova“ u osobne podatke i ljudska prava.

Vukićevu izboru protivi se i Karolina Vidović Krišto (OiP), ističući da je neodgovorno na čelo tako važne institucije staviti osobu za koju postoje indicije da je prije 19 godina uzela mito. Po izjavi Branimira Glavaša radi se o osobi koja je primila mito od sto tisuća kuna, navela je zastupnica.