Državni tajnik koji je zbog Mamićevog bijega napao Vrhovni sud: 'Mi možemo istupiti iz sporazuma s BiH, ali nećemo'
'Dokument se ne može 'ad hoc' suspendirati, ali se iz njega može istupiti. Otkazni rok je 6 mjeseci'
Iz Sporazuma između Hrvatske i BiH koji regulira i služenje kazne u drugoj državi može se istupiti jednostrano, međutim ni jedna od strana o tome trenutno ne razmišlja.” Izjavio je to danas za HRT Jure Martinović, državni tajnik u Minstarstvu pravosuđa koji kaže i kako je unatrag četiri godine 40-ak hrvatskih građana koji imaju i državljanstvo BiH zatražilo da u toj nama susjednoj državi odslujužuju kaznu.
Ponovio je da se radi o legalnim zahtjevima, temeljenim na sporazumu koji su vlade dviju država potpisale u Splitu 16. veljače 1996., a na pitanje što bi se trebalo dogoditi da se taj dokument suspendira odgovorio je: “Dokument se ne može ‘ad hoc’ suspendirati, ali se iz njega može istupiti. Otkazni rok je 6 mjeseci, ali ovoga trenutka nijedna strana o tome ne razmišlja”.
Pitanje mjere opreza
Upitan, pak, trebaju li se mijenjati stavke vezane uz pravosudne mjere opreza, Martinović je odgovorio: “Vjerujem da sudovi u dokaznoj građi u spisu konkretnog slučaja (o.a. Zoran Mamić) nisu našli dovoljno razloga za izricanje zabrane napuštanja teritorija RH, a to se moglo zaključiti iz ranijih izjava i ponašanja okrivljenika tijekom postupka”.
Inače, državni tajnik Jure Martinović nedavno je izjavio kako se odlazak Zorana Mamića u BiH mogao izbjeći da je Vrhovni sud donio mjeru opreza. “Teoretski rečeno i procesno pravno bilo je to moguće da je sud smatrao da postoje razlozi da se izreče mjera opreza. Sud u trenutku kada je izricao presudu, dakle Vrhovni sud, nije smatrao to neophodnim s obzirom na dosadašnji, neometani tijek postupka u kom je Zoran Mamić nazočio svim raspravama i ponašao se u cijelosti prema pravilima Zakona o kaznenom postupku”, rekao je Martinović.
Odmah potom oglasio se i sam sud koji je Martinovića demantirao pri čemu je naglasio da prema članku 98. stavku 5. Zakona o kaznenom postupku takve mjere donosi prvostupanjski sud. “Osim toga, upozoravamo da nije posao državnog tajnika u izvršnoj vlasti, a niti bilo kojeg drugog predstavnika izvršne vlasti, tumačiti kakva je odluka sudbene vlasti u konkretnim predmetima mogla ili trebala biti. Takva tumačenja, a osobito ona koja su suprotna zakonima, ne doprinose vladavini prava te položaju sudbene vlasti kao samostalne i neovisne”, poručili su tada sa suda.