Državni udar trese bivšu francusku koloniju, pučisti mašu ruskim zastavama, Africi prijeti ogroman rat. Što se zapravo događa?
Pojedine afričke države prijete pučistima, Mali i Burkina Faso prijete objavom rata svima koji su umiješaju
Članovi Predsjedničke garde Nigera zatočili su predsjednika Mohameda Bazouma u predsjedničkoj palači u glavnome gradu Niameyu prije nešto manje od tjedan dana. Zapovjedništvo vojske dalo im je dalo potporu, pa je tako i službeno započeo puč u toj zapadnoafričkoj zemlji.
Vođe državnog udara u Nigeru, koji su imenovali generala Abdourahamanea Tchianija, bivšeg šefa predsjedničke garde, za šefa države, tvrde da su svrgnuli Bazouma zbog loše vladavine i nezadovoljstva načinom na koji se nosio sa sigurnosnim prijetnjama skupina povezanih s al-Qaidom i ISIS-om.
Puč je izazvao brojne nestabilnosti u već ionako nemirnoj zemlji, ali i u susjednim državama. Tisuće ljudi ovoga su vikenda prosvjedovale pred francuskim veleposlanstvom u Niameyu kako bi dali podršku pokretačima puča. Okupljeni su, između ostalog, mahali ruskim zastavama i uzvikivali ime ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Uvedene su ekonomske sankcije
Međutim, susjedne zapadnoafričke zemlje dale su pučistima rok za uspostavu ustavnog poretka. Ako ovi to ne ostvare, ne isključuju uporabu sile, ustanovljeno je na sastanku Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) prošloga petka.
Dakle, ECOWAS, Afrička unija i zapadne zemlje, među kojima su Francuska i Sjedinjene Države, ne priznaju pučiste i traže povratak ustavnog poretka. Regionalna organizacija je ujedno odlučila prekinuti sve trgovinske i financijske poslove svojih članica s Nigerom i zamrznuti imovinu vojnih čelnika umiješanih u puč.
Međutim, nisu svi susjedi protiv nove vlasti u Nigeru. Burkina Faso i Mali, koje su iz ECOWAS-a izbačene zbog pučeva kojima su nedavno smijenjeni vlastodršci u tim državama, podržale su pučiste u Nigeru. Štoviše, nove vlasti dviju država navode da će svaku vojnu intervenciju protiv vođa državnog udara u Nigeru smatrati objavom rata.
Podrška dvije susjedne zemlje
“Prijelazne vlade Burkine Faso i Malija izražavaju svoju bratsku solidarnost narodu Nigera koji je s punom odgovornošću odlučio uzeti sudbinu u svoje ruke. Bilo kakva vojna intervencija protiv Nigera bila bi ravna objavi rata protiv Burkine Faso i Malija”, upozorili su u zajedničkom priopćenju tamošnje vojne vlasti te navode da bi takav potez mogao rezultirati katastrofalnim posljedicama koje bi mogle destabilizirati čitavu regiju.
Vojne vlasti Burkine i Malija također su istaknule da odbijaju primijeniti, kako kažu, ilegalne, nelegitimne i nehumane sankcije protiv naroda i vlasti Nigera. U toj zapadnoafričkoj državi živi 24,4 milijuna ljudi, od čega 40 posto u ekstremnom siromaštvu, s manje od 2,15 dolara dnevno.
Niger je vodeći proizvođač uranija
Bazoum je stupio na dužnost 2021. u prvoj demokratskoj i mirnoj tranziciji vlasti u Nigeru od neovisnosti ostvarene 1960. Međutim, kao što je spomenuto na početku teksta, njegova je vlada bila meta militanata povezanih s terorističkim skupinama – Islamskom državom i al-Qaedom, koje lutaju dijelovima Sahare i Sahela.
Pod pritiskom islamista, vojske u susjednom Maliju i Burkini Faso, također bivšim francuskim kolonijama sa značajnim francuskim interesima, preuzele su vlast posljednjih godina, obrazloživši udare namjerom da se odlučno obračunaju s džihadistima.
Niger je, inače, sedmi svjetski proizvođač uranija, a četvrtina proizvodnje odlazi u Europu, osobito u Francusku, kolonijalnu silu koja je vladala Nigerom, ali koja i danas ima vojnu bazu u toj zemlji.
‘Od djetinjstva se protivim Francuskoj’
Međutim, crvena, bijela i plava boja na zastavama kojima mašu stanovnici Nigera više ne pripadaju francuskoj trobojnici, već se sada vijore ruske zastave, a mase veličaju Putina. “Ja sam proruski orijentiran i ne volim Francusku. Od djetinjstva sam se protivio Francuskoj. Iskoristili su sva bogatstva moje zemlje kao što su uran, benzin i zlato. Najsiromašniji građani ne mogu jesti tri puta dnevno zbog Francuske”, rekao je jedan poslovni čovjek pokrivenoga lica, za BBC.
U Nigeru je već nekoliko godina prisutna i plaćenička grupa Wagner koja je jedno od najutjecajnijih i najmoćnijih alata ruske vanjske politike. U Africi djeluje od 2017. godine, često pružajući svojim klijentima izravnu vojnu podršku i povezane sigurnosne usluge.
Iako nema izravnih dokaza da se Wagner petljao u puč u Nigeru, vođa Wagnera Jevgenij Prigožin dvosmisleno je komentirao situaciju. “Tisuće Wagnerovih boraca sposobni su uvesti red, uništiti teroriste i ne dopustiti im da naude lokalnom stanovništvu”, rekao je Prigožin. To sugerira da bi Wagner bio više nego voljan pomoći, ali ne nužno odmah.
Službena Moskva se distancirala od puča
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov osudio je puč kao neustavan, pa ako Wagner pruži svoje usluge pučistima, Kremlj ima “alibi” i može se distancirati. Unatoč tome što je službena Moskva osudila puč, ruske zastave u Niameyu i dalje se vijore.
Napetostima između Francuske i Nigera doprinijela je i optužba tamošnje vojne hunte kako je svrgnuta vlada ovlastila Francusku da izvede napade da bi pokušala osloboditi predsjednika Mohameda Bazuma. To je rekao pukovnik Amadou Abdramane, jedan od pučista, na državnoj televiziji.
Pritvoreno 180 članova bivše vlasti
Tvrdi i da je odobrenje potpisao nigerski ministar vanjskih poslova Hassoumi Massoudou, koji obnaša dužnost premijera. Nigerska stranka za demokraciju i socijalizam objavila je kako su pučisti pritvorili najmanje 180 članova demokratski izabranih vlasti.
Među pritvorenima su ministar energetike Mahamane Sani Mahamadou, ministar rudarstva Ousseini Hadizatou, ministar unutarnjih poslova Hama Adamou Souley, ministar prometa Oumarou Malam Alma i njegov zamjenik Kalla Moutari te predsjednik donedavno vladajuće stranke Foumakoye Gado, rekao je glasnogovornik PNDS-a Hamid N’Gade.
N’Gade je rekao da su uhićenja dokaz represivnog, diktatorskog i nezakonitog ponašanja pučista.
U tijeku evakuacije europskih građana
Kako situacija u zemlji postaje sve nesigurnija, Francuska i Italija odlučile su evakuirati svoje, ali i druge europske građane.
“S obzirom na situaciju u Niameyu, nasilje nad našim veleposlanstvom i činjenicu da je zračni prostor zatvoren i naši građani ne mogu otići sami, Francuska priprema evakuaciju svojih građana i (drugih) europskih građana koji žele napustiti zemlju”, navodi se u priopćenju francuskog ministarstva vanjskih poslova.
Slično je najavio i talijanski ministar Antonio Tajani na Twitteru. “Talijanska vlada odlučila je ponuditi našim sugrađanima u Niameyu priliku da napuste grad posebnim letom za Italiju”, napisao je.
#Niger. Il governo italiano ha deciso di offrire ai nostri concittadini presenti a Niamey la possibilità di lasciare la città con un volo speciale per l’Italia. L’Ambasciata a Niamey resterà aperta e operativa, anche per contribuire agli sforzi di mediazione un corso.
— Antonio Tajani (@Antonio_Tajani) August 1, 2023
Jučer objavljena slika svrgnutog čelnika
Čadski predsjednik Mahamat Idriss Deby, koji je otišao u Niger kako bi pokušao posredovati u mirnom rješavanju sukoba, objavio je jučer prve slike predsjednika Bazouma od početka državnog udara.
Après avoir effectué ce matin un séjour éclair de consultation à Abuja au Nigeria sur l’invitation du président Nigérian, Président en exercice de la CEDEAO, j’ai bouclé mon déplacement par une visite au #Niger qui traverse une crise politique majeure.
À Niamey, j’ai eu des… pic.twitter.com/jxiM0TCiXS
— Mahamat Idriss Deby Itno (@GmahamatIdi) July 30, 2023
Bazoum je na njima prikazan nasmijan i naizgled neozlijeđen. Deby je rekao da se susreo s Bazoumom i vođom državnog udara Tchianijem kako bi istražili načine “pronalaženja mirnog rješenja”, ne ulazeći u daljnje detalje.