Dugogodišnja dopisnica iz Azije za Telegram analizira krizu oko Tajvana: 'Sukob SAD-a i Kine je neizbježan'

Zorana Baković ističe postojanje rizika da napetosti oko Tajvana dovedu do promjene odnosa Kine i Rusije

FOTO: AFP

'Iz ovih događaja Kina shvaća da je njezina oružana intervencija na Tajvan neizbježna, a cijela američka politička postava odgovara - tada je i kinesko-američki sukob neizbježan'

Kina, bijesna zbog posjeta Nancy Pelosi Tajvanu, do nedjelje će provoditi dosad najveće vojne vježbe u tom dijelu svijeta. Manevri u Tajvanskom kanalu, zamišljeni kao odmazda zbog dolaska predsjednice američkog Kongresa na otok koji Kina smatra svojim teritorijem, uzburkali su već zategnute odnose između Pekinga i Washingtona, te podigli napetosti u regiji na razine neviđene desetljećima.

Kineske snage su vojnim vježbama okružile Tajvan, de facto demonstrirajući zračnu i pomorsku blokadu otoka. Manevre provode na šest lokacija od kojih se neke preklapaju s tajvanskim teritorijem. Tijekom vježbi koriste bojno streljivo, ispaljuju rakete te prodiru u tajvansku obrambenu zonu i prelaze liniju razdvajanja Tajvanskog tjesnaca borbenim avionima i brodovima.

Tajvan je Kini poručio da su, iako ne traže sukob, spremni na njega, a s obećanjem Washingtona da će se umiješati i pomoći Tajvancima u slučaju kineske invazije, raste zabrinutost da je regija geopolitičko bure baruta, a recentni događaji iskra koja bi ga mogli zapaliti. Situaciju oko Tajvana za Telegram je komentirala novinarka i dugogodišnja dopisnica slovenskog Dela iz Kine, Zorana Baković.

Demonstracija sile

Kina, ovakvim manevrima, demonstrira silu i ispunjava ono što su zaprijetili kroči li Pelosi na Tajvan, istaknula je Baković napomenuvši da je Peking u proteklih godinu dana provodio vojne vježbe i upadao u obrambeni zračni prostor Tajvana kad god se nešto dogodilo. “Ne možemo reći da su same vojne vježbe iznenađujuće, niti nešto novo”, kazala je.

Međutim, istaknula je da način na koje su ove vježbe osmišljene – kroz demonstrativno korištenje bojnog streljiva i cijelog arsenala (od dronova, hipersoničnih raketa i stealth aviona), čime se simulira invazija – agresivniji nego inače. Vježbama poručuju da je “dosadašnji status uništen” te da počinje novi, koji će uključivati stalne oružane prijetnje, konstantno prisustvo široko postavljenog arsenala te dodatne demonstracije sile.

“To je, ustvari, veliki korak, prema oružanom prisvojenju otoka”, rekla je Baković dodavši da mirna integracija, koju je kineski predsjednik Xi Jinping spominjao kao željeni ishod, nikada nije ni bila moguća te da dolazak Pelosi na Tajvan to nije promijenio.

Zašto je Kina ljuta?

Nancy Pelosi, kao predsjednica Zastupničkog doma, najviša je američka dužnosnica koja je posjetila Tajvan u posljednjih 25 godina. Iako je Washington pokušao umiriti situaciju, ustvrdivši da njezin dolazak nije presedan i da ne predstavlja zaokret u njihovoj politici – službeno ne priznaju Tajvan, ali im prodaju oružje za obranu – Peking je bijesno poručio da to smatra “namjernom provokacijom”.

Baković vjeruje da je Kinu toliko zasmetao posjet Pelosi, jer je iz iste stranke (Demokratske) kao i aktualni predsjednik Joe Biden. Posljednji čelnik Kongresa na Tajvanu bio je republikanac Newt Gringrich 1997. godine, dok je predsjednik bio demokrat Bill Clinton.

“Kinezima je to bilo, ne prihvatljivije, ali objašnjivo. Mogli su govoriti kako Clinton nije mogao spriječiti republikanskog šefa Zastupničkog doma jer su iz različitih stranaka koje imaju drugačiji odnos prema Kini i Tajvanu. Ovaj put i Biden i Pelosi su Demokrati i njezin posjet praktički predstavlja američku politiku prema Kini”, rekla nam je iskusna novinarka.

Šteta za gospodarstvo

Dok je Peking, uz vojne vježbe, zabranio uvoz nekih tajvanskih proizvoda, to nisu učinili za mikročipove – poluprovodnike, koje nabavljaju u ogromnom broju. Oni su im prijeko potrebni, a trenutno ih ne znaju samostalno proizvoditi. Tajvan je najveći svjetski proizvođač takvih mikročipova i to predstavlja jedan dio njihove obrane, naglasila je Baković.

Apostrofirala je da bi napadom na Tajvan, Kina ostala bez tih komponenti, koje su im bitne za njihov novi gospodarski koncept – proizvodnju visoko tehnološke robe kojom žele konkurirati Zapadu. “Uništenje Tajvana ne bi samo izazvalo ozbiljni rat, nego bi bilo i jako loše za kinesko gospodarstvo”, ocijenila je.

“Zato se ne očekuje da će Kina sada, niti u bliskoj budućnosti, ići u veći pritisak od trenutnog. Međutim, gotovo sigurno će posjet Pelosi i općeniti američko-kineski odnosi, dovesti do odluke kineskog vodstva da osvajanju Tajvana pristupe prije nego što su planirali”, naglasila je Baković.

Utjecaj na rat u Ukrajini

Ogromni rizik ove situacije, smatra Baković, je mogućnost promjene u kinesko-ruskim odnosima. Peking i Moskva, a pogotovo Xi Jinping i Vladimir Putin, do sada su prijateljski nastupali. Kina je, nakon europskih sankcija Rusiji, povećala kupnju ruskih energenata, ali se do sada “dosljedno suzdržavala od pružanja bilo kakve vojne i strateške pomoći za njihovu invaziju na Ukrajinu”.

“Kina je sada silno uvrijeđena i pitanje je hoće li se nešto promijeniti. Peking je pokušao dobiti Ameriku da zajedničkom suradnjom zaustave Putina i rat u Ukrajini. Imali su ambiciju postati američki partner u globalnim geostrateškim pitanjima, da se SAD oslanja na njih. Kina je bila voljna, ali Washington je dao jasnu poruku – glavni rival im nije Rusija, nego upravo Kina”, naglasila je Baković.

Istaknula je da se, iako opskrbljuje Ukrajinu oružjem, SAD ne miješa izravno u rat. Istovremeno su izričito poručili da će to učiniti u slučaju kineske invazije na Tajvan, jer je Kina, za razliku od Rusije, u stanju preuzeti globalnu dominaciju od Amerike. Drugo su najveće gospodarstvo na svijetu, velika su tehnološka sila i imaju respektabilnu vojsku – brojčano najveću, ali i suvremeno opremljenu.

Poruka Europi oko Kine

Jasan stav SAD-a, da im je Kina glavni izazivač, je i poruka Europi, vjeruje Baković. “Europa ima vrlo razvijene odnose s Kinom, da ne kažem čak ovisničke, i morat će dobro razmisliti kako će dalje s kineskim tržištem, ulaganjima i kreditima. Što ako EU mora uvesti sankcije Kini i prestati izvoziti na kinesko tržište? To je povezani niz koji za EU predstavlja veće pitanje nego ako ostanu bez ruskih energenata.”

Ugledna novinarka je istaknula kako je svakom njezinom kontaktu u velikim europskim tvrtkama, pitanje mogu li bez kineskog tržišta, izazvalo ogromnu paniku. “Nitko nema alternativu. Na to moramo misliti, jer je sve što se dogodilo ovih dana jasno pokazalo da je Europa, marginalizirana u geostrateškim krizama i da je njezino učešće gotovo nebitno”, ocijenila je.

Joe Biden je svojom retorikom i potezima pokazao da ima isti stav prema Kini, kao i Pelosi, inače dugogodišnje kritičarke Pekinga. “Biden je od Trumpa naslijedio sankcije protiv Kine i nije ih ukinuo, dapače, neke je pooštrio”, kazala je Baković naglasivši da je američki predsjednik nekoliko puta i otvoreno rekao da će SAD braniti Tajvan ako Kina napadne.

Neizbježan sukob SAD-a i Kine

Nakon tih Bidenovih izjava stizale su poruke da SAD ne mijenja politiku “jedne Kine”, tzv. strateške dvosmislenosti – ne priznavanje Tajvana, ali održavanje neslužbenih odnosa i prodaju oružja. “Dokle god je mirno, Biden može puštati tu problematičnu floskulu. No, eksplicitno je rečeno, kao što nije nikad bilo do sada, da će SAD braniti Tajvan dođe li do oružane invazije”, naglasila je Baković.

“Time je na neki način opovrgnuto što se govorilo ranije, da sukob SAD-a i Kine nije neizbježan. Kroz cijelu povijest, od 1949. (op.a Kineske komunističke revolucije), bilo je pitanje hoće li se taj okršaj dogoditi ili ne”, poručila je novinarka te zaključila:

“Iz ovih događaja Kina shvaća da je njezina oružana intervencija na Tajvanu neizbježna, a cijela američka politička postava im odgovara – tada je i kinesko-američki sukob neizbježan. Zapetljana, ali jednostavna logika. Izvjesno je da će do tog sukoba u nekoj budućnosti doći, koliko dalekoj ili bliskoj, ne znam. Kina apsolutno neće odustati od Tajvana, a SAD od toga da ih brani.”