Ekonomist Podobnik: ‘Možemo očekivati stagflaciju. To je gore od inflacije’

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je Boris Podobnik, ekonomski stručnjak Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji je izjavio da definitivno možemo očekivati ne samo recesiju nego i stagflaciju. Ona je pak, objašnjava, nešto mnogo gore.

“To je visoka inflacija, recesija i nezaposlenost. Ona nastaje kada dolazi do velikih šokova”, rekao je. Dodao je i da je prirodno da će nam prijetiti nestašica jer da bismo napravili novi plinovod, trebaju nam milijarde i godine.

“Ako pogledate kako Europljani proizvode električnu struju – 20 posto je iz plina koji je dolazio iz Rusije. Budući da plin više ne dolazi iz Rusije, a teško da će kao tekući dolaziti u tolikim količinama iz Amerike, onda se plin zamjenjuje dizelom i zato cijene dizela rastu”, rekao je Podobnik.

Remont rafinerije u Rijeci i OPEC

Na upit je li pogodan trenutak za remont rafinerije u Rijeci, rekao je da nije, osim ako nismo Mađari. “Za njih je najbolji moment jer ćemo mi dizel slati njima po nekoj tržišnoj cijeni. Problem je što ne možemo biti u partnerskom odnosu s MOL-om jer je on kupio INA-u. Dolazit će po cijeni koja će biti na tržištu, a nju će možda određivati Nijemci, Nizozemci”, istaknuo je Podobnik.

Komentirao je i odluku OPEC-a da smanji proizvodnju. Tvrdi da ljudi koji žive na Bliskom istoku nisu toliko potreseni ratom u Ukrajini te da se Saudijci okreću onima koji planiraju kupovati i dalje plin na dulja razdoblja, a to su Indija, Kina i Rusija.

Rast će rate kredita

Danas se oglasio i Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) koji je konstatirao kako pokazatelji upućuju na usporavanje gospodarskog rasta u trećem ovogodišnjem tromjesečju i idućoj godini.

Naime, kako napominju, pogoršala su se poslovna i potrošačka očekivanja, industrijska proizvodnja se u srpnju i kolovozu smanjila u odnosu na drugo tromjesečje, a stagnira i promet od trgovine na malo.

Usporio se i rast nominalnih bruto plaća, dok su se realne plaće nastavile smanjivati, konstatiraju u HNB-u, dodavši da s druge strane, pokazatelji u turizmu upućuju na rekordna ostvarenja u trećem tromjesečju. Postupno bi se, tvrde, mogle povećati i rate kredita s promjenjivom kamatom.

Rast od 1 posto

U okružju znatnog pogoršanja gospodarskih izgleda praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata, gospodarski bi rast mogao usporiti s očekivanih 5,5 posto u ovoj na jedan posto sljedeće godine, ocjenjuju u HNB-u. Pritom bi se osobito snažno mogao smanjiti doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz izraženog usporavanja izvoza.

Godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u rujnu je ubrzala na 12,8 posto, s kolovoških 12,3 posto, navodi se dalje u priopćenju, ali i dodaje kako se prema kraju godine očekuje slabljenje inflatornih pritisaka, dijelom i zbog mjera kontrole cijena energenata i određenih finalnih proizvoda.

Tako bi, procjenjuju u HNB-u, inflacija u 2022. mogla u prosjeku iznositi 10,3 posto, dok se u 2023. očekuje njezino usporavanje na 6,7 posto zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u lancima opskrbe te slabljenja potražnje. To bi, ističu, trebalo rezultirati usporavanjem rasta cijena svih podkomponenata inflacije – hrane, energije i temeljne inflacije.